Predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, koji se u srijedu navečer u Beogradu sastao s predstavnicima izbjeglih i raseljenih Srba iz Hrvatske, izaslanstvo tih udruga predalo je 14 zahtjeva kojima se traže pravična i trajna riješenja za probleme izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i srpskih povratnika
Ovaj dokument je tiskan ćirilicom, a potpisao ga je predsjednik Koalicije udruga izbjeglica i narodni zastupnik u Skupštini Srbije Miodrag Linta.
On je nakon sastanka, koji su predstavnici udruga i predsjednik srbijanskog parlamenta Nebojša Stefanović imali s Josipovićem i hrvatskim državnim izaslanstvom u Skupštini Srbije, rekao novinarima kako je predsjednik Hrvatske obećao potporu da resorne radne skupine dviju države ubrzaju rješavanje imovinskih i svih drugih problema na koje se godinama unatrag žale izbjeglice, što su udruge tražile i od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.
U zahtjevima se, među ostalim, prije svih navode imovinski problemi - vraćanje oduzetih stanarskih prava, oduzete nepokretne i pokretne imovine, pravična naknada za uništenu, oštećenu i nestalu pokretnu i nepokretnu imovinu, te isti uvjeti otkupa za bivše nositelje stanarskog prava koji su dobili alternativni stan u Hrvatskoj kroz program stambenog zbrinjavanja.
Na popisu zahtjeva su i isplata dospjelih, a neisplaćenih mirovina, priznavanje radnog staža, te isplata stare štednje.
U tom dokumentu traži se i novčana naknada za izostanak sudjelovanja u procesu privatizacije, a zahtjeva se i prekid sudskih postupaka protiv Srba koji ne žive u obnovljenim kućama u Hrvatskoj ili su te kuće iznajmili ili prodali.
Od Hrvatske se traži i revizija presuda za ratne zločine koje su donesene u izočnosti okrivljenih, te pošteno procesuiranje ratnih zločina i drugih kaznenih dijela iz ratnog razdoblja, a među zahtjevima je i da prestanu zastrašivanja izbjeglih Srba zloporabom popisa osumnjičenih, optuženih i osuđenih za ratne zločine.
Zahtjev hrvatskim vlastima je i primjena zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2002. koji Srbima u Hrvatskoj osigurava i pravo na kulturnu autonomiju i zaštitu identiteta, što se poglavito odnosi i na uporabu ćiriličnog pisma.