Ovo posljednje istraživanje provedeno je 28-29. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1.500 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača, i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Nakon prilično duge pretkampanje i kampanje, i prvog kruga izbora, ostala su dva kandidata – Milan Bandić (nezavisni kandidat) i Ivo Josipović (kandidat SDP-a). Da je kampanja ušla u neku sasvim drugu fazu i poprimila bitno drukčije obrise, pokazuju prva dva dana nakon prvog kruga izbora. Upravo u ta prva dva dana je provedeno i istraživanje koje pokazuje da, među biračima koji su se izjasnili da će izaći na izbore, Ivo Josipović bilježi podršku od 53,5 posto, dok Milan Bandić u ovom trenutku može računati na potporu 33,7 posto birača. U ovom je trenutku 12,9 posto birača neodlučno. Važno je napomenuti da je zabilježena i velika izborna apstinencija, a što može biti rezerva za svakog od kandidata. Ono što je zanimljivo dodati jest i to da je 85,1 posto birača Ive Josipovića tzv. čvrsta biračka jezgra ('sigurno će glasati za ovog kandidata'), dok kandidat Milan Bandić među svojim biračima bilježi 72,4 posto onih koji će 'sigurno glasati za ovog kandidata'.

Kako će glasati birači ostalih kandidata iz prvog kruga? Formirane su tri skupine izborne podrške. Prvu skupinu čine glasači kandidata koji su se priklonili na stranu Milana Bandića i nju čine birači Andrije Hebranga, Miroslava Tuđmana, Vesne Škare-Ožbolt. U drugoj su skupine glasačiVesne Pusić i Damira Kajina koji znatno češće u drugom krugu biraju Ivu Josipovića. Posljednju skupinu čine glasači kandidata iz prvog kruga kod kojih nema izrazitije potpore nijednom od ova dva kandidata uz važnu napomenu: biračko tijelo Nadana Vidoševićablago naginje na stranu Ive Josipovića, dok biračko tijelo Dragana Primorca i Josipa Jurčevića blago naginje na stranu Milana Bandića. Evo i brojki za kandidate koji su dobili više od tri posto biračke podrške:

Birači trećeplasiranog Andrije Hebranga se u drugom krugu u 56,8 posto slučajeva opredjeljuju za Milana Bandića, u 12,7 posto za Josipovića, dok ih je 11,9 posto neodlučnih, uz 18,6 posto onih koji neće izaći na izbore u drugom krugu. Birači nezavisnog kandidata Nadana Vidoševića nešto češće biraju kandidata SDP-a Ivu Josipovića (40,2 posto) nego nezavisnog Milana Bandića (33 posto), uz 12,5 posto neodlučnih i 14,3 posto onih koji neće izaći na izbore u drugom krugu. Birači Vesne Pusić će se u drugom krugu opredjeliti za  Josipovića u 72,5 posto slučajeva, dok Milana Bandića bira 8,8 posto birača Vesne Pusić, uz 10 posto neodlučnih i 8,8 posto onih koji neće izaći na izbore u drugom krugu. Milan Bandić je izbor 38,2 posto birača Dragana Primorca iz prvog kruga, a Ivo Josipović 29,1 posto. Neodlučnih je 12,7 posto, dok svaki peti birač Dragana Primorca neće izaći na izbore u drugom krugu. Preko pola glasača Miroslava Tuđmana (51,6 posto) u drugom će krugu zaokružiti Milana Bandića, dok će njih 9,7 posto zaokružiti brojku ispred imena Ive Josipovića. Još je uvijek 16,1 posto njegovih birača neodlučno, ali i 22,6 posto ih neće izaći na izbore u drugom krugu. Glasači Damira Kajina će u drugom krugu birati Ivu Josipovića u 73,3 posto slučajeva, Milana Bandića 10 posto, dok ih je 13,3 posto neodlučnih i svega 3,3 posto ih neće izaći na izbore u drugom krugu.

Zanimljiva je i distribucija glasova biračkog tijela političkih stranaka (bilo onih koje su izrazile podršku jednom od kandidata ili se ne izjašnjavaju). Rezultati pokazuju da se ne može reći da se u drugom krugu radi o izbori ljevice i desnice jer oba kandidata bilježe izbornu podršku i na 'onoj drugoj strani'. Najprije o najzanimljivijoj distribuciji (jer nemaju svoga kandidata). HDZ-ovo se biračko tijelo većinom se opredijelilo za Milana Bandića (56,8 posto), dok je Ivo Josipović dobio glas 17,8 posto glasača HDZ-a. Još je svaki deseti glasač HDZ-a neodlučan (9,3 posto), dok je najveća apstinencija među biračima stranaka zabilježena upravo u biračkom tijelu HDZ-a (16,1 posto). Birači SDP-a se znatno češće opredjeljuju za stranačkog kandidata nego za stranačkog disidenta. Ivo Josipović je izbor glasača SDP-a u 78,6 posto slučajeva, dok je to Milan Bandić za 16,6 posto birača vodeće opozicijske stranke. Svega je četiri posto neodlučnih birača ove stranke, uz samo 0,9 posto onih koji neće izaći na izbore. Birači HNS-a znatno češće biraju Ivu Josipovića (71,2 posto), dok je Milan Bandić izbor glasača ove stranke u 9,6 posto slučajeva (uz 12,3 posto neodlučnih i 6,8 posto apstinenata).

HSS-ovo se biračko tijelo dvostruko više opredijelilo za Milana Bandića (50 posto) nego za Ivu Josipovića (25 posto), uz po 12,5 posto neodlučnih i apstinenata. Birači HSU-a su blago naginju na stranu Ive Josipovića (36,7 posto prema 26,7 posto), dok birači HSP-a znatno češće biraju Milana Bandića (48,1 posto prema 25,9 posto). IDS-ovi birači u 61,1 posto slučajeva biraju Ivu Josipovića, a u 11,1 posto Milana Bandića. HSLS-ovi birači podjednako biraju oba kandidata (po 31,3 posto), dok birači HDSSB-a i Kerumovog HGS-a znatno češće biraju Milana Bandića. Zanimljiva je i distribucija glasova među biračima koji su neodlučni kad je u pitanju izbor stranke. Ovi birači nešto češće biraju Ivu Josipovića (35,1 posto prema 25,2), ali je još uvijek veliki udio onih koji se nisu odlučili o kandidatu za predsjednika (23,9 posto) ili koji neće izaći na izbore (15,8 posto).

U preostalih desetak dana dvojici kandidata i njihovim timovima predstoji velika zadaća: potaknuti veliki dio neodlučnih i apstinenata da izađu na izbore i svoj glas daju upravo njima. U ovim skupinama birača (neodlučni i apstinenti) kandidati i stožeri pronalaze dovoljno nade i puno nemira.