Zadnji mjesec prije lokalnih izbora RTL Danas donosi preferencije birača - CRO Demoskop za travanj! Prvi put nakon pet godina SDP je prošli mjesec dospio ispred HDZ-a.

>>> Građani otkrili vjeruju li više Milanoviću ili Plenkoviću: Jednome podrška raste <<<

Rejting stranaka

Da su izbori provedeni početkom travnja SDP bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja i trenutno vladajuće stranke, HDZ-a. Tako je SDP zadržao minimalnu prednost unutar raspona dozvoljene statističke greške koju je još u ožujku, nakon pet godina, zabilježila ova stranka. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. travnja SDP je zabilježio izbor od 26,4 posto (u ožujku 26,3 posto). HDZ na drugom mjestu minimalno zaostaje s izborom od 25,8 posto (prema 26,1 posto iz ožujka).

S obzirom na to da je točno pet godina od kada je u travnju 2020. HDZ pretekao SDP i započeo petogodišnju dominaciju pripremljen je, uz pomoć agencije Promocija plus i grafički prikaz odnosa dvije vodeće stranke u tom periodu.

HDZ je u travnju 2020. pretekao SDP s razlikom od 1,4 posto i vrlo brzo dosegnuo najveću prednost u pet godina. Nakon poraza Restart koalicije na parlamentarnim izborima 2020.u srpnju i ostavke Davora Bernardića na čelu SDP-a, u kolovozu je došlo do rekordne razlike između dvije stranke od gotovo 15 posto. Ta je razlika pala u studenom nakon što je SDP preuzeo Peđa Grbin i držala se na oko desetak posto sve do nezapamćenog šoka na političkoj sceni kada se u ožujku 2024. predsjednik Milanović ukazao na presici šefa SDP-a Grbina i objavio da kreće u utrku za premijera.

Razlika između SDP-a i HDZ-a tako se u svibnju 2024. osjetno smanjila s desetak na oko šest posto i nastavila padati sve do Milanovićevog trijumfa na predsjedničkim izborima kada je nakon inauguracije prošlog mjeseca SDP, nakon pet godina, opet pretekao Vladajuću stranku za 0,2 posto i sada u travnju, mjesecu uoči lokalnih izbora povećao prednost - u okviru statističke pogreške.

Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,2 posto (isto kao i prošli mjesec). Četvrto mjesto čvrsto drži Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 7 posto (prema 6,8 posto iz ožujka). Na petom je mjestu DP s 2,5 posto izbora (u ožujku 2,2 posto). Domino na šestom mjestu bilježi izbor od 2,4 posto (u ožujku 1,8 posto). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio 'uzimaju' SDP i HDZ.

Od vodećih stranaka četiri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom 'kontu' (Domino +0,6; Most +0,3; DP +0,2; SDP +0,1 postotnih bodova), Možemo je na istoj razini kao i prethodni mjesec, dok je jedna stranaka u negativnom saldu (HDZ -0,3).

Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s pragom od jedan posto. Četiri su stranke iznad jedan posto (NP Sjever 1,2 posto; IDS, Centar, HNS s po 1,1 posto; HSS te Pravo i pravda 1,0 posto).

Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Odlučnost i pravednost (0,8 posto), Radnička fronta (0,8 posto), Fokus (0,6 posto), HSLS i Hrvatski suverenisti (0,5 posto), HSU (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,9 posto. U ovomjesečnom je mjerenju smanjen i broj neodlučnih na 13,7 posto (s 15,2 posto iz ožujka).

Najpozitivniji političar

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 29,4 posto ispitanika (u odnosu na 31,2 posto iz ožujka). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 13,3 posto (prema 11,5 posto iz prošlog mjerenja u ožujku). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 2,6 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,2 posto drži potpredsjednik HDZ-a, ministar Ivan Anušić (u ožujku 0,9 posto). Na petom je mjestu Božo Petrov s izborom od 2,1 posto (jednako kao i prethodni mjesec). Slijede Marija Selak Raspudić s dva posto (u ožujku 2,1 posto) i Dalija Orešković s 1,7 posto (u ožujku 0,2 posto).

Među 10 top političara još su tri političara (svi po 1,5 posto izbora): Siniša Hajdaš Dončić, Sandra Benčić i Ivana Kekin. U posljednjih mjesec dana najveći 'dobitnici' su Andrej Plenković (+1,7 postotnih bodova), Dalija Orešković (+1,4 postotna boda) i Ivan Anušić (+1,3).

Najnegativniji političar

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović.

Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 37,3 posto (u odnosu na 37,8 posto iz ožujka). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove 'negativne ljestvice' s izborom od 10,1 posto (u ožujku 10,3 posto). Treće mjesto i dalje drži Josip Dabro s izborom od 3,1 posto (u ožujku 4,3 posto).

Slijedi ga njegov koalicijski partner Hrvoje Zekanović s izborom od 2,9 posto (prema 1,7 posto iz ožujka). Tri političara dijele peto mjesto s izborom od 1,7 posto: Radovan Fuchs (u ožujku 0 posto), Ivan Penava (u ožujku 3,3 posto) i Tomislav Tomašević (2,3 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Milorad Pupovac (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4 posto) i Željka Markić (1,1 posto). Najveći 'gubitnici' u posljednjih mjesec dana su Radovan Fuchs (+1,7 postotnih bodova) i Hrvoje Zekanović (+1,2 postotna boda).

Smjer kretanja i ocjena vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom travnja podupire 22,5 posto građana (preme 15,4 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 71,3 posto (prema 78,1 posto u ožujku). Kakav je smjer zemlje ne zna 6,2 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,4 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina nešto niža i iznosi 35,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 9,7 posto; Most 7,6 posto; Možemo! 5 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,25 (prema 3,38 iz prošlomjesečnog mjerenja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,99), a slijedi ocjena birača platforme Mosta (3,23) i Možemo! (3,22), dok su niže ocjene zabilježene među biračima 'pozicije', HDZ-a (2,60) i Domovinskog pokreta (2,40). Ocjena u prvom travnju drugog mandata niža je od one koju je predsjednik Milanović zabilježio u istom mjesecu prije pet godina (u travnju 2020. godine je iznosila 3,59).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,10 (u ožujku ta je ocjena iznosila 2,11). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,01 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,67.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,18 (prema prošlomjesečnih 2,12). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,45), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje 'darežljivi' (DP 2,21; SDP 1,74; Most 1,69; Možemo 1,58). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u jedanaestom mjesecu trećeg mandata podržava 25,1 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 22,2 posto).

Trumpove carine i njegovo ponašanje najvažnija tema u posljednjih mjesec dana

Trumpove odluke o carinama, njegovo ponašanje i izjave najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana s izborom od 20,2 posto. Priprema za održavanje zagrebačkog kocerta M.P. Thompsona i rekordna prodaja karata za koncert je na drugom mjestu s 13,2 posto. Štrajk sindikata iz sustava obrazovanja izbor je 9,3 posto građana, dok je za 8,5 posto građana prva tema mjeseca je informacija prema kojoj je Hrvatska i dalje pri vrhu po visini inflacije među zamljama u eurozoni. Prosvjedi u Srbiji su privukli pozornost kao najvažnija tema 7,8 posto ispitanika, dok su pokušaji pregovora o završetku rata u Ukrajini najvažnija tema za 6,7 posto ispitanika.

Još su tri teme zaslužile veći udio za događaj mjeseca: tragedija u Makedoniji (6,3 posto), te dvije teme s istim izborom (5,8 posto): poplave u dijelovima zemlje i sportski uspjeh Zrinke Ljutić koja je osvojila Mali kristalni globus u slalomu. S izborom većim od jedan posto je ovih pet tema: kriza u susjednoj BiH nakon presude protiv Milorada Dodika (2,2 posto), prvi razgovor predsjednika i premijera u posljednjih godinu dana (1,8 posto), smrt mladića s Lastova zbog problema s prijevozom s otoka do bolnice u Dubrovniku (1,5 posto), novi paket vladinih mjera kojim se pomaže umirvoljenicima, građanima i poduzećima (1,1 posto) te SDP-ov zahtjev za smjenom Ivana Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika (1,0 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 posto (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 posto) uz razinu pouzdanosti od 95 posto.