'Od početka mandata, a i prije predsjednik Trump je bio osebujan u svojim iskazima, to mu je donijelo i popularnost kod jednog dijela populacije, a i dosta kritika s druge strane. Ovo što je rekao je malo šokovito odjeknulo. Prvo to proglašenje pobjede, on i njegovi savjetnici znaju da nije pobijedio nitko dok nisu prebrojani svi glasovi, odnosno dok netko ne dođe do potrebnih 270 elektorskih glasova. Ne može proglasiti pobjedu, to je sigurno. Drugo, sumnja u moguće namještanje. Ta sumnja može postojati. Glasovi će se prebrojavati dok se ne prebroje i to je potpuno legitimno. Druga je stvar je li netko uključio glasove koji su došli nakon zaključenja glasovanja. Mislim da je to bila jedna nespretna izjava. Na kraju, rezultat će biti čist, sviđao se on Trumpu ili ne', kazao je Žužul u emisiji Pressing televizije N1.

'On se ponaša kao autsajder koji se bori s nekim silama zavjereničkim koje su vrlo moćne i imaju mogućnost da otmu pobjedu. Rekao bih da je to karakteristika cijelog njegovog mandata, on je došao izvan sustava. Izgleda da ni nakon 4 godine nije uspio ovladati sustavom. Sama činjenica da je nastupio negativistički, da će nastati problem koji će biti riješen na sudskom polju, pokazuje da se osjeća vrlo neudobno u toj političkoj poziciji. Želi se javnosti predstaviti kao alternativa i kao netko tko ne pripada tom sustavu. On ratuje s tim sustavom i ima namjeru dovesti ga u pitanje, a to je karakteristika i njegove vanjske politike', istaknuo je Jović.

Žužul smatra da postoji mogućnost da se ponovno broje glasovi i da se ide na sud, ali da bi uključivanje Vrhovnog suda politiziralo sudstvo.

'Pitanje je hoće li republikanska stranka htjeti to raditi. Prognozirao bih da će negdje biti ponovnog prebrojavanja i sudskih procesa, ali nisam siguran da će to utjecati na izbore. Nije dobro kad sudovi određuju ishod demokratske procedure. U teoriji bi se moglo dogoditi da ove tri države u kojima Biden trenutno vodi - Wisconsin, Michigan i Nebraska, ali s malim postocima, ako on dobije te tri države, to je točno ono što mu donosi 270 elektorata', pojasnio je Žužul.

"Meni je zanimljivije da opet kandidat koji je dobio više glasova, a to je u ovom trenutku izgleda dva milijuna glasova više, da još uvijek mora strahovati je li pobjednik. To se događa prilično često u američkim izborima. Od zadnjih osam, mislim da se u sedam demokrati imali većinu, ali nisu uvijek imali predsjednika", kazao je Jović i dodao da ne smatra istinitima teze da su demokratski predstavnici predodređeni za poraz zbog povijesnog naslijeđa.

Utjecaj koronavirusa na izbore

Žužul se osvrnuo i na veliku izlaznost birača u SAD-u, a komentirao je i kako je koronavirus na neki način u zadnjoj fazi kampanje zapravo pomogao.

"I jedna i druga stranka su ovaj put učinile sve da mobiliziraju glasače, prvo demokratska stranka koja pozivajući na izlazak, u strahu da će zbog neizlaska njihovih glasača oni izgubiti, što bi se i dogodilo da nisu izašli", rekao je Žužul i dodao je da veliku ulogu u samim izborima igra i covid-19.

"Da nije bilo korone, da su izbori bili u 2. ili 3. mjesecu, vrlo vjerojatno bi Trump bez nekih većih problema pobijedio. Korona je bitni faktor. Dvije stranke i njihove pristaše se po tome jako razlikuju.. Korona je na određeni, čudan način u zadnjoj fazi možda pomogla. Trump od početka ignorira opasnost od onoga što donosi virus i sve u vezi s koronom. To ignoriranje nije dijelila većina Amerikanaca, čak niti unutar republikanske stranke, a demokrati su na tome tražili svoju šansu. Onda su se Trump i njegova obitelj zarazili i nekim čudom je izišao iz toga vrlo brzo. Izašao je kao čovjek s dodatnom energijom i snagom raditi sve ono što je prije radio, a to je između ostalog podcjenjivanje opasnosti od bolesti. On je time među svojim pristašama širio poruku da "korona postoji, ali nemojmo pretjerivati, nije to ozbiljna bolesti, pogledajte mene". On je umanjivao opasnost od korone i mislim da se time vratio u igru među svojim biračima", smatra Žužul.

"Kad je počela koronakriza, vidjelo se da SAD u velikoj mjeri u ovise o globalnim odnosima i da bez suradnje s drugima, niti će moći zaustaviti opasnost niti ćemo naći rješenje za samu krizu. Izgledalo je u nekom trenutku da će ona zemlja koja će biti najuspješnija u rješavanju problema koronavirusa, koja će pronaći lijek ili cjepivo, da će biti u priličnoj prednosti u međunarodnim odnosima i da može značajno povećati status i reputaciju. Mislim da je tu važan i politički aspekt, nije u pitanju samo ekonomija", kazao je Jović.

Žužul se složio s tim navodima te je dodao da je korona pokazala da je svijet zapravo globalno selo.

Žužul je komentirao kako bi mogli izgledati odnosi s Europom ako pobijedi Biden te kakva bi bila njegova vanjska politika.

"Biden nije novi čovjek u području vanjske politike, godinama je bio predsjednik odbora za vanjsku politiku u američkom senatu. Poznato je koji su mu stavovi. Prvo će ići na obnovu multilateralnih organizacija. NATO se nije bitno narušio, nije Trump narušio NATO. Usudio bih se tvrditi da za krizu u Europi nije kriva Amerika, kriza u Europi je počela prije Trumpa i ona će se nastaviti. Ali, koordinacija između Amerike i Europske unije će sada biti jača. Mislim da će biti i jača uloga Amerike u neki drugim procesima. Biden je najavio da ako on bude predsjednik, povratak u Pariški klub. Što će biti s ostalim sporazumima, to je upitno. Kritičan će ostati odnos prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), vjerojatno će Amerika vratiti, ali neće to moći jednostavno. Nažalost, WHO se nije pokazala dorasla problemu s kojim se suočila", rekao je.

Odnosi s Hrvatskom

"Ključevi odnosa između Washingtona i Zagreba, odnosno Amerike i Hrvatske su u Zagrebu. Na nas Amerika gleda kao na strateškog partnera u širem smislu, ali koliko važnog - to je veliko pitanje. Povremeno potpuno nevažnog, povremeno bi nas u teoriji mogli gledati važnije, što je u neku ruku dobro jer se na Hrvatsku ne gleda kao na problem", kazao je Žužul i dodao da Hrvatska ne bi trebala samo u Bruxellesu tražiti partnera nego i u SAD-u.

"Hrvatska je u trenutcima kada je imala problem s EU ili sa zemljama EU gledala prema Washingtonu i pokušavala angažirati Washington uglavnom uspješno da ili spriječi sankcije protiv Hrvatske ili u nekim bilateralnim pitanjima. Amerika je tu bila prilično važna. Kad smo ušli u EU i NATO postavilo se pitanje što dalje i Hrvatska je tu na neki način izgubila fokus vanjske politike. Tu postoje dva odgovora. Jedan je da se u potpunosti pokušate uklopiti u EU. Druga komponenta je ono što je pokušala predsjednica Grabar-Kitarović, a to je izmjestiti malo hrvatsku vanjsku politiku iz tradicionalne Balkan-Europa ping pong situacije i htjela ju je preusmjeriti na sjever-jug", rekao je Jović.

Jović navodi kako sada postoje tri glavna zadataka u smislu hrvatske vanjske politike: eurozona, Schengen i pitanje čuvanje granica, a smatra kako je ovo posljednje možda trenutno i ključno.

Komentirali su i kakva bi bila američka vanjska politika u slučaju da Trump pobjedi i osvoji drugi mandat.

"Ako pobijedi Trump, smjerovi vanjske politike su definirani. To je čvrsti oslonac na Izrael i jačanje odnosa Izraela s drugima u tom dijelu svijeta, naravno, pod američkim patronatom. Tu neće biti velikih razlika. Veliko pitanje je odnos s Kinom. Usudio bih se reći da će dobar dio 21. stoljeća biti određen odnosima Amerika-Kina. Tu je Trump postavio oštre granice odnosa od kojih Biden neće moći potpuno odstupiti. Donekle je razlog za nezadovoljstvo u komunikaciji između Zagreba i Washingtona to što se ne percipira točno kako se Zagreb postavlja u odnosu na Kinu. To će biti problem ne nužno za Hrvatsku, ali će biti problem za regiju. Pred Hrvatskom se ne nalazi dilema Washington ili Bruxelles, ta dilema je lažna i nepostojeća. Ali, ako netko u to misli dodati ili Moskvu ili Kinu, onda to ne može tako funkcionirati, to tako ne ide", kazao je Žužul.