Prije godinu i pol dana sve je bilo spremno da se za ravnatelja izabere predstojnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju dr. Željko Puljiz: o tome su viđeniji gradski HDZ-ovci već neformalno informirali novinare, a dio lokalnih medija čak je objavio da je procedura dovršena. Ipak, na samoj sjednici Puljiz je iznenađujuće dobio tek dva, a Julije Meštrović tri glasa.

Nikada nije javno objavljeno, ali dobro se zna: na tajnom glasovanju za Puljiza su se izjasnili Kujundžićev predsjednik Upravnog vijeća Neven Ljubičić i tajnik splitskog HDZ-a Tomislav Prljević, a za Meštrovića dvojica liječnika iz same bolnice i jedna medicinska sestra kao predstavnica zaposlenika. Bivši ministar zdravstva na koncu je potvrdio ovaj izbor, ipak se nije usudio biti prvi koji će otvoreno poništiti volju Upravnog vijeća. No ostala je zapisana informacija o jednoj maloj pobuni protiv političkog kadroviranja.

Iz drugog pokušaja u fotelju

Ovaj pedijatar i šef jedinice za intenzivno liječenje djece u tom trenutku već se zapravo bio uhodao na novoj poziciji. Prethodno je, naime, bio zamjenik ravnatelja bolnice Ive Jurića, a kada je ovaj iznenada preminuo na jednoj splitskoj plaži postavljen je za vršitelja dužnosti.

U ravnateljskom uredu, na svom radnom stolu, i danas drži sliku pokojnog Jurića.

Julije Meštrović (60) tako je iz drugog pokušaja ostvario ambiciju dolaska na čelo splitske bolnice: prvi put to mu nije uspjelo sredinom 2012. godine, u doba SDP-ove vlasti, kada je ova stranka bila posvađana sama sa sobom i kada je njen splitski ogranak imao svoga kandidata - odnosno prkosio zagrebačkoj centrali u svakoj prilici. Meštrović nije uspio ni nekoliko godina kasnije, kada se kandidirao za dekana Medicinskog fakulteta u Splitu.

Politički neopredijeljen - barem kako se neslužbeno tvrdi - ovaj liječnik glasi kao ozbiljan radoholičar: u bolnici je i prije krize s koronavirousom navodno znao provesti doslovno cijeli radni dan. Otkako je postao zamjenik ravnatelja fokusirao se prije svega na razvoj i investicije, pa je razradio cijeli dugoročni plan gradnje, dogradnje, širenja i prenamjene KBC-a Split, nešto što ova ustanova nije imala godinama prije toga.

Kao i svaki bolnički ravnatelj u Hrvatskoj osuđen je na žicanje i moljakanja novca kojega uvijek nedostaje, a u Splitu je to posebno izraženo: jedina institucija sa statusom kliničkog bolničkog centra u Dalmaciji, inače i najveći poslodavac, opslužuje gotovo milijun pacijenata iz ove regije i barem desetke tisuća hrvatskih državljana iz susjedne Bosne i Hercegovine, uz još milijune turista koji su se barem dosad ovdje znali naći svakoga ljeta.

A u isto vrijeme ovdje radi najmanje liječnika i medicinskih sestara po glavi pacijenata i broju kreveta, dok velik broj njih odrađuje ogroman broj prekovremenih sati - čak i više od zakonski dopuštenog - kako bi sustav normalno funkcionirao.

Tportal je pretprošlog ljeta razgovarao s Meštrovićem, tada u ulozi zamjenika ravnatelja, koji nam je otkrio zanimljiv podatak: u doba najvećeg egzodusa hrvatskog medicinskog osoblja u inozemstvo, KBC Split napustio je jedan jedini liječnik. 'Očito je poticajna činjenica da se ovdje radi u instituciji koja je de facto na razini sveučilišne bolnice i da je kvaliteta života u Splitu na vrhunskoj razini. Za svoju bolnicu liječnici su vezani, odgovorni su, pa zbilja ni ne postoje razlozi za odlazak. Perspektiva ovdje je sjajna', kazao nam je tada Meštrović.

Teško ćete iz njega izvući išta kontroverzno, išta problematično: dok je ministar bio Milan Kujundžić dobro je pazio da ostane na diplomatskom nivou, doduše sada su mu s Vilijem Berošem kočnice mrvicu popustile.

'Svi možemo biti sretni što imamo ministra Beroša u ovom trenutku', egzaltirano je ustvrdio u jednom trenutku.

Epizoda Hitna pomoć

On sam, pak, također je bio predmet nečega što se moglo protumačiti kao akcija lakiranja PR-a, kada je objavljeno da je 'navukao zaštitno odijelo i kolima Hitne pomoći osobno prevezao pacijenta nakon što su vozači to odbili'. Ispostavilo se ipak da to nije točno: Meštrović je samo pridružio u prijevozu jednog intubiranog pacijenta koji se, inače, kasnije pokazao negativan na koronu.

U stručnim krugovima cijenjen kao vrstan pedijatar, šef splitske bolnice gotovo cijelu karijeru proveo je upravo u ovoj ustanovi. Ima više desetaka objavljenih znanstvenih članaka, član je brojnih domaćih i međunarodnih stručnih organizacija, dobio je i Spomenicu Domovinskog rata, a kao važno priznanje često ističe pohvalnicu najbolje ocijenjenog nastavnika Medicinskog fakultetu u Splitu, po ocjenama samih studenata.