Mogli bi i njemački liječnici pacijentima oboljelima od astme i alergija preporučivati odlazak na Jadran. Ugodna mediteranska klima, čisto more, sunce i zrak, blagotvorno djeluju na oštećeno zdravlje. Ali europski turist takve prirodne blagodatii može potražiti i u Albaniji ili Crnoj Gori. Mogu li Europljani računati na sveobuhvatnu zdravstvenu njegu u Hrvatskoj, koja još nije razvila suvremeni zdravstveni turizam?
Prof.dr.sc. Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma, smatra da imamo mnogo mogućnosti koje su još uvijek samo na papiru.
'Razvoj turizma odredit će razvoj ove države. I dobro je da smo usmjereni na razvoj ovog sektora, ali ne ovako strogo sezonski i kupališno, ograničeno na mjesec-dva dana. Promjenu orijentacije može donijeti zdravstveni turizam. A to se ne odnosi na jednu regiju ili segment. Mislim na cijeli niz projekata u kontinentalnom dijelu, poput obnove i razvoja sadašnjih toplica, gdje treba uložiti u komfor, usluge preventivnog medicinskog wellnessa, do drugih kompleksnih oblika zdravstvene zaštite na obali, kao i smještaja i njege starijih osoba', rekao je za tportal Bura.
Kao konzultant, privatni poduzetnik i dugogodišnji bolnički stručnjak, Bura smatra da bi Hrvatska razvojem zdravstvenog turizma značajno podigla ukupnu kvalitetu ove privredne grane. Radi se o puno kompleksnijoj djelatnosti, s preventivnim zdravstvenim uslugama, medicinskom wellnessu, konkretno preventivnim zdravstveni programi za kralježnicu, antistres terapijama, programima za poremećaje u prehrani, programiranim tjelesnim aktivnostima.
'Korisnici takvih usluga najčešće su ljudi u starijoj životnoj dobi, kojima se mi uopće ne obraćamo. Naš turizam još uvijek promoviramo uglavnom radno aktivnim turistima, koji dolaze na praznike i ne zahtjevaju puno pažnje. Sa starijima je mnogo kompleksnije, jer nešto im se može desiti na putovanju, pogoršati zdravstveno stanje, oni su obično bogatiji od ostalih. To je prilika za obuhvatniju ponudu, ali treba se bolje organizirati i imati jako razvijenu zdravstvenu infrastrukturu, koja im može pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu', upozorava Bura.
Leila Krešić-Jurić direktorica Sektora za turizam HGK, na konferenciji o zdravstvenom turizmu početkom godine u Zagrebu, naglasila je da je Hrvatska u Strategiji zdravstva definirala taj turizam kao wellness, lječilišni i medicinski. Ti su termini razrađeni i u turističkoj strategiji za razdoblje do 2020. godine.
Krešić-Jurić naglasila je da je Hrvatska do sada najviše razvila wellness centre, kojih sada ima oko 90, ali da imamo mnoge nedovoljno iskorištene lječilišne resurse, poput termo-mineralnih voda, ljekovitog blata, klime, zraka, mora, ljekovitog bilja.
Njemačka u zdravstvenom turizmu ostvaruje preko 100 milijuna noćenja i 30 milijardi eura prihoda.U Sloveniji, petnaest termi godišnje ima tri milijuna noćenja i 200 milijuna eura prihoda, a samo na Terme Olimia odlazi ravno desetina tih rezultata. Istovremeno, navodi HGK. Hrvatska od ukupno 12 milijuna noćenja i sedam milijardi eura prihoda, u lječilištima bilježi samo 200 tisuća noćenja i 0,6 milijuna eura prihoda.
'Nažalost nemamo konkretnih poticaja koji ovaj oblik turizma postavlja kao prioritet razvoja. Tvrtka 'Medicinska grupa' s Varaždinskom županijom napravila je projekt restrutkuriraranja i razvoja Varaždinskih toplica, vrijedan 80 milijuna eura. A da ima zainteresiranih ulagača vidjeli smo na konferencijama u Torontu i Moskvi, na kojima smo projekt predstavili. Umjesto da takve kompleksne i fokusirane projekte promoviramo na investitorskim forumima, mi idemo na generalne investicije u turizmu, koje se danas nisu pokazale uspješnima. Pogledajte primjer 'Projekta Brijuni', koji je doživio fijasko', tvrdi doktor Bura.
Ipak, prije nekoliko mjeseci ministar zdravlja Rajko Ostojić i tadašnji ministar turizma Veljko Ostojić, izjavili su u svibnju da je zdravstveni turizam 'logična tržišna niša', koja će objediniti potencijale dvaju sektora. Doktor Bura smatra da je također u zemlji značajno porasla svijest o potencijalima i potrebi razvoja zdravstvenog turizma ili čak stanovanja u Hrvatskoj starijih stranaca treće životne dobi.
'Medicinska grupa razvija dva takva projekta u Zagrebu. Sa švicarsko-njemačkim investitorom hotel za starije s četiri zvjezdice i hotel u blizini KBC-a Rebro. Slične projekte planiramo vrlo skoro i u Šibeniku. Ima takvih primjera, ali nedovoljno. Zato zagovaram da se desi jedan organizirani i brzi razvoj na više lokaliteta. Više takvih turističkih resorta. I da se u kraćem vremenu dogodi brendiranje Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma. A strukturni fondovi EU potiču ovakve projekte sa 50 posto bespovratnih sredstava', pojašnjava Bura.
On dodaje da smo kao članica EU obavezni pružiti svim građanima unije, koji se nađu u Hrvatskoj, odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. To traži ravnomjerni razvoj infrastrukture u Hrvatskoj.
'Međutim, još nismo zašli u ozbiljnu reformu zdravstvenog sustava, u mrežu bolničkih kapaciteta po regijama. Moramo utvrditi gdje imamo dovoljno, a gdje njihov manjak. Prenamijeniti akutne u kronične bolnice, tamo gdje je višak akutnih. Primjerice, Istra stalno ima manjak tih kapaciteta, jer je bolnica u Puli nedostatna. U Dalmaciji ljeti buja stanovništvo, jer što je drugo dolazak velikog broja turista, a mi uopće nemamo svijest da trebamo kvalitetne kapacitete da zbrinemo one turiste koji trebaju pomoć i njegu. Tipičan primjer kako treba raditi je Turska, koja je zdravstveni turizam počela razvijati doslovce prije 13 godina. Od tada su se odlično organizirali, napravili resorte, infrastrukturu, razvili mrežu aerodroma, osuvremenili i razvili kompaniju Turkish airlines. Iza toga stoji privatni kapital, ali i država', rekao je Bura.
U Americi i Europi sve su brojniji stručni skupovi, sajmovi i konferencije na kojima se okupljaju tvrtke i agencije koje nude posebne turističke aranžmane za godišnji odmor s posebnom njegom zdravlja ili liječenjem. U našem okružju ovaj turistički sektor najviše su razvile Austrija, Slovenija i Mađarska
