Kruzerima težima od 1000 tona od rujna se zabranjuje pristup povijesnom središtu Venecije, priopćava talijanska vlada. Odluka je pala nakon nesreće u lipnju, kada je MSC Opera, 13-katna grdosija dugačka 275 metara, udarila o dok i oštetila manji turistički brod, ranivši petoro ljudi u pristaništu gradskog kanala Guidecca, glavnog venecijanskog vodenog puta nedaleko od popularnog Trga sv. Marka.

Iako su gradske vlasti prije dvije godine najavile zabranu pristupa većim brodovima u povijesnom središtu Venecije do 2021., morao se dogoditi incident da se odluka ubrza i najveći kruzeri preusmjere na terminale Fusina i Lombardia te najavi udaljavanje trećine svih brodova iz povijesne jezgre do konca 2020. Doduše, talijanska je vlada pokušavala još 2013. ublažiti problem kruzera zabranom ulaska u kanal Giudecca svim brodovima težima od 96.000 tona, ali je odluka kasnije pala u vodu.

Uz geslo 'zajedno smo jači', šef Luka sjevernog Jadrana Pino Musolino poziva osam najugroženijih gradova na zajedničku akciju i pritisak na kruzerske kompanije da prilagode brodove strukturi i okolišu njihovih gradova. Uz Barcelonu, Amsterdam, Marseille, Zeebrugge, Hamburg, Palmu i Malagu, Dubrovnik je neizostavan član tog ugroženog bratstva.

Venecija tako šalje S.O.S., ali prilagođavanje za sada nije na vidiku. Jer kruzera je sve više i bit će ih još više. Svjetskim morima plovi ih blizu 350, a broj putnika na njima narastao je s 11 milijuna 2009. na 28,5 milijuna 2018. godine. Najžešći u Europi su njemački kruzeraši - brojka od njih 2,2 milijuna zadnjeg desetljeća udvostručila se, a u sljedećih deset godina očekuje ih se šest milijuna. Posebno zastrašuje najava gradnje 124 nova kruzera kapaciteta većeg od 5000 putnika, a koji će zaploviti sljedećih nekoliko godina, što znači veći, a ne manji pritisak na popularne svjetske luke.

Ponukan novim otporom javnosti protiv sve nasilnije mode odmora na plovećim megahotelima, Der Spiegel u novom broju kao glavnu temu donosi priču naslovljenu 'S.O.S. – ludi kruzeri i mračna strana odmora iz snova', upozoravajući po tko zna koji put na uništavanje okoliša, operatore koji lukavo izbjegavaju plaćanje milijardi dolara poreza te o potrebi da zakonodavstvo Europske unije napokon stane na kraj registriranju europskih kruzera izvan EU-a.

'Istina je, kruzeri su bili i jesu velik izvor zarade, radnih mjesta i inovacija u našim lukama i gradovima, ali rastuće dimenzije brodova, njihov utjecaj na okoliš i teret zbog nekontroliranog rasta broja turista doveli su nas u konfliktnu situaciju i dvojbu koliko se to isplati na duge staze', izjavljuje Musolino u britanskom Guardianu. To konkretnim brojkama potvrđuje i naš stručnjak Hrvoje Carić s Instituta za turizam, pa mediji opetovano ponavljaju njegov izračun po kojemu Hrvatska od kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali zbog ekoloških šteta izazvanih turizmom ima 338 milijuna troškova.

I što ostaje građanima? Prosvjed. U Veneciji ga pripremaju 7. rujna, zadnjeg dana Venecijanskog filmskog festivala, sa zahtjevom da se njihov dolazak potpuno zabrani. Desetine tisuća Barcelonjana protestnim su maršem nedavno dočekale inauguracijsko pristajanje najvećeg kruzera na svijetu, Symphony of the Seas, plutajuće grdosije kapaciteta 6680 putnika u 2759 kabina, s 22 restorana, 42 bara, 24 bazena, parkom s 20.700 nasada, među ostalim čudima i bioničkim barom s robotom konobarom.

Možete zamisliti koliko takav div troši energije i vode te koliko proizvodi otpada i fekalija, jer megakruzer (više od 2000 putnika) u prosjeku zagađuje atmosferu kao milijun automobila i godišnje ispusti blizu četiri milijuna litara otpadnih voda. U europskim lukama takvi brodovi ispuštaju deset puta više sumpora od 260 milijuna automobila u svim europskim lučkim gradovima zajedno. U Barceloni ispuste pet puta više sumpornog dioksida od svih automobila u gradu, a otrovne čestice putuju do 400 kilometara oko kruzera jer oni ne gase motore tijekom boravka u lukama.

Zbog korištenja jeftinih visokosumpornih goriva za pogon brojnih kruzera Dubrovnik ima pet puta veće taloženje sumpora u moru. Barcelona je 2017. bila na prvom mjestu od 50 europskih luka po zagađenju zraka uzrokovanog boravkom kruzera (32,8 tona sumpornog dioksida), druga je bila Palma de Mallorca, slijedili su je Venecija i Southampton. S 2,7 milijuna turista godišnje pristiglih na 800 brodova (samo u jednom danu prošlog listopada u luku je stiglo 18.000 putnika i 6000 članova posade), Barcelona je također prva po količini kancerogenih čestica u zraku.

Nedavno je na Palma de Mallorci 11.000 građana potpisalo peticiju zahtijevajući ograničenje pristajanja megabrodova na jedan dnevno, a sada ih dolazi od pet do osam s 15.000 putnika.

'Ne želimo umrijeti zbog plutajućih hotela', poručuju stanovnici Marseillesa nakon što je u luci ustanovljen povećan broj oboljelih od karcinoma. Aktivistička grupa za borbu protiv zagađenja uzrokovanog prometom sa sjedištem u Bruxellesu procjenjuje da 50.000 Europljana godišnje prerano umire zbog posljedica zagađenja za koje je krivac brodarski sektor.

Međunarodna organizacija za pomorstvo ograničila je količinu sumpora u loživom ulju na 3,5 posto, a 2020. na 0,5 posto, no prema politici EU-a dopuštena granica na Mediteranu trebala bi biti spuštena na 0,1 posto. Ali za Baltik, Sjeverno more i Engleski kanal i 0,1 posto je previše - za njih vrijedi nulta tolerancija na emisiju štetnih plinova za vrijeme boravka brodova u lukama. Na Mediteranu to vodi do problema više jer ondje završavaju stari brodovi i trajekti kada zbog zagađenja više ne mogu ploviti sjevernim rutama.

I dok se Angela Merkel prošlog tjedna na Islandu sastala s nordijskim čelnicima da, između ostaloga, rasprave o politici vezanoj uz klimatske promjene, a Island prošle nedjelje službeno objavio prvu smrt glečera u toj zemlji, turističke agencije žure se privući što više kruzeraša na Arktik i Antarktik. Zahvaljujući klimatskim promjenama, Grenland i sjeverni dio Kanade postali su top destinacije za probirljive turiste, reklamirane kao 'uzbudljive ekspedicije' i 'osvajanje posljednjih granica'.

To posebno užasava Nijemca Arveda Fuchsa kada gleda kako katastrofalne posljedice globalnog zatopljenja postaju glavni sadržaj zabavnih turističkih paketa. Fuchs je prvi u svijetu stigao pješke na Sjeverni i Južni pol u godini dana, pa se njemu vjeruje kada podsjeća na opasnost od kruzera u tako ranjivom dijelu svijeta jer prosječan putnik na njemu proizvodi 30 litara otpadnih voda dnevno, a prosječni kruzer ispljune 95.000 litara naftnog mulja iz motora.

Stoga doista zvuči perverznom voajerska ideja da pijuckajući koktel u toplom salonu golemog kruzera promatramo topljenje leda na Arktiku koje smo sami izazvali, da bismo sada svjedočili posljedicama svoje neodgovornosti.