Hrvatska ima jedan od najboljih zakonodavnih okvira za kontrolu financiranja predizbornih kampanja, no stalne napore treba usmjeriti na što bolju primjenu njegovih odredbi kroz kontrolu koju će uz, tijela vlasti provoditi nevladine udruge, a posebno sami građani, istaknuto je na okruglom stolu 'Kako kontrolirati financiranje predizbornih kampanja' u organizaciji Transparency International Hrvatska.
'Nužno je da javnost može kontrolirati tokove novaca u predizbornim kampanjama', rekao je predsjednik TIH-a Nikola Kristić, jer je transparentnost tokova novca glavni preduvjet za poštene izbore.
Danas je povjerenje građana u političke stranke nisko i gotovo je jedinstven njihov stav da onaj tko financira politike utječe na ključne poteze tijela javne vlasti. Stoga civilne udruge, zajedno s građanima, trebaju biti korektiv uočenih devijacija i vršiti nadzor jer 's druge strane ograde sigurno objektivnije mogu promatrati što se događa u političkom dvorištu'.
Član Upravnog odbora TIH-a Zorislav Antun Petrović ponosan je što Hrvatska ima najbolji zakon o financiranju predizbornih kampanja u Europi koji 'apsolutno pomaže da sve bude transparentnije te bitno otežava da prljavi novac, iz nedefiniranih izvora, ulazi u kampanje'. No, naglašava, i inventivnost izigravanja propisa u Hrvatskoj je 'također jako dobra', te je samu provedbu kontrole financiranja kampanji usporedio s načinom kako se dobiva kvalitetna engleska trava - 'a sada sto godina šišanja'.
Građanima je stoga poručio – pitajte od kuda dolazi novac i ne glasajte za ljude koji ne mogu dokazati tko im je financirao kampanju.
Na predstojećim lokalnim izborima, prema zakonskim odredbama, račune će morati otvoriti svaka stranka, svaki kandidat i svaka koalicija, odnosno neovisna lista, a Petrović je napomenuo kako je to jako puno računa što će s jedne strane olakšati kontrolu, ali i podići troškove kampanje. 'Tu bi se možda trebala pronaći neki balans', ocijenio je.
Smatra da će sama kampanja za te izbore biti korak naprijed te da će Državno izborno povjerenstvo (DIP) postaviti stvar na pravi način i onemogućiti da bude bilo kakve manipulacije i malverzacije.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin naglašava da će na tim izborima kontrolu, osim institucionalnih tijela (DIP, Ured za reviziju) moći provoditi i mediji i građani jer je 'sve na webu'. 'Svi zainteresirani vršit će uvid u podatke o financiranju i ako uoče pogreške javit će ih nadležnim tijelima, tako da se za kontrolu ne bojim', rekao je.
Kao jedan od kandidata na izborima građane je pozvao da kontroliraju izvješća i imaju razumijevanja za nenamjerne pogreške od očito lažnog prikazivanja.
'Ako ja kao kandidat na izborima u svom izvješću navedem da sam za jumbo plakate potrošio 2000 kuna, a građani tamo gdje se kandidiram vide na desetke tih plakata bit će jasno da sam nešto u izvještaju lažno prikazao', rekao je.
Grbin naglašava važnost transparentnosti trošenja novca jer se mora znati tko strankama daje novac i dobiva li nešto zauzvrat ta osoba koja ih je financirala. Hrvatska je dosad, nažalost empirijski, na primjerima, doznavala kako se troši novac u kampanjama, kazao je.
'Na primjerima poput onog gdje su oni koji grade golf terene financirali određene stranke koje su poslije toga donosile zakon o golfu, gdje su druge političke stranke, odnosno u ovom slučaju nažalost ista, prijavile da bi u kampanju potrošile 30-ak milijuna kuna, a onda su istraživanja medijskog prostora pokazala da se radilo o 70-80 milijuna kuna', rekao je Grbin.
Na problem provedbe kontrole financiranja predizbornih kampanji, unatoč dobrom zakonodavnom okviru, ukazao je i prof. Zdravko Petek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Provedba kontrole je gotovo važnija od samog zakona, rekao je i kao jedan od negativnih primjera naveo je onaj s parlamentarnih izbora 2000. kada je, naveo je, trošak slanja pošte tada vladajuće stranke bio isporučen Hrvatskoj pošti.
Hrvatska se danas pomaknula od takvih primjera, ustvrdio je, ali i naglasio da i dalje treba jačati kontrolu koja "nije samo stvar vertikalnih igrača (Vlada, parlament, razne agencije), već i jake horizontalne razine koja uključuje medije, nevladine organizacije i građane".
'Veliku stvar u nadzoru napravili su istraživački novinari koji su i u ponekad ne sjajnim okolnostima imali velike osobne stresove i probleme da bi neke stvari pokrenule, a velike stvari su napravile nevladine organizacije poput TIH-a i GONG-a i bez njihova djelovanja čitava slika sa stranačkim financijama ne bi bila kakva jest', ustvrdio je.
