U Hrvatskoj je trenutačno 5.000 maloljetnih mama, a godišnje se zabilježi oko 1.500 maloljetničkih trudnoća. Hrvatski tinejdžeri u prosjeku sa 17 godina i tri mjeseca stupaju u spolne odnose, a broj maloljetničkih trudnoća ne raste, ali se ni ne smanjuje, što je suprotno očekivanjima s obzirom na to da bi novije generacije trebale biti educiranije o spolnoj zaštiti. O problematici maloljetničkih trudnoća i roditeljstva kod nas se brine tek jedna udruga
Zagrepčanka Marina A. (podaci poznati redakciji) na prvi pogled djeluje kao tipična 21-godišnjakinja prezauzeta studentskim brigama, baš kao i njezin dečko i vršnjak Igor Š. koji svako malo strpljivo odgovara na neprestane poslovne pozive na mobitel zbog specifičnosti posla. On je, naime, vlasnik obrta za popravak klima-uređaja, ali s Marinom i roditelj četverogodišnjeg Patrika. Iako djeluje tipično za svoju dob, mlađahni par itekako je atipičan i naviknut na svakodnevne brige. Budući da su još kao maloljetni srednjoškolci postali roditelji, kod njih je to izazvalo nemale probleme i potaklo tisuće pitanja na koje prije četiri godine nisu imali odgovore, što uostalom tišti i gotovo 1.500 novopečenih maloljetnih roditelja koliko ih se godišnje zabilježi u Hrvatskoj.
Šok, bijes i nevjerica
'Bili smo potpuno u šoku i strahu. Što ćemo sada?! Kako reći roditeljima i ne navući njihov bijes, ali i podsmijeh i ogovaranja rođaka, prijatelja i poznanika? - bila su samo neka od pitanja koja su mi se vrzmala po glavi. Najgore mi je bilo priznati roditeljima. Dotad sam bila odlična učenica i miljenica četveročlane tradicionalne katoličke obitelji, no nakon što sam rekla majci da sam trudna, čitav moj svijet se preokrenuo naglavačke. Nekako sam smogla snage priznati majci, no mučilo me je kako reći istinu strogom ocu. Čak se ni majka nije jedno vrijeme usudila reći ocu što se dogodilo, no kako je vrijeme odmicalo i rastao trbuh, istina se nije mogla staviti pod tepih', prisjetila se Marina tih, kako priznaje, najgorih dana u svojem životu.
'Otac je poludio, vikao i u bijesu prijetio kako će ubiti Igora, što je kod mene izazivalo dodatne strahove. Zbog šokova sam se pribojavala kako ću izgubiti dijete u kasnom stupnju trudnoće, a time ugroziti i svoj život. No s vremenom se u prvi mah razočarani otac primirio, smekšao i prihvatio kako će njegovo dijete dobiti dijete i danas smo u više nego dobrim odnosima. Naravno, morala sam prekinuti školovanje koje sam nastavila nakon što je Patrik porastao, a danas pored majčinskih obaveza više-manje uspješno polažem ispite na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, koliko mi to sin dozvoli', sa smiješkom će Marina.
Njezin je nevjenčani suprug Igor pak odmah nakon što je saznao kako će postati otac sve kazao roditeljima. 'Mislio sam kako će starci poludjeti, no njihova reakcija bila je sasvim suprotna. S oduševljenjem su prihvatili činjenicu kako ću postati otac s tek navršenih 17 godina. Naravno, nisam morao prekinuti školovanje, a kolegama sam se odmah nakon vijesti o Marininoj trudnoći pohvalio, na što su oni reagirali dvojako. Neki su govorili kako sam ludo hrabar, dok su me drugi podržavali u novoj ulozi. Štoviše, stalno su se raspitivali za Marinino i bebino stanje. Da nije bilo podrške mojih roditelja, ne znam kako bi se sve završilo', priznaje Igor koji je od oca naslijedio obrt, a u njihovu obiteljsku kuću doselila se odmah nakon porođaja i Marina te mali Patrik. Uskoro se kane i vjenčati. To je tek jedna od priča sa sretnijim krajem o maloljetnim roditeljima koji su na svojoj koži naučili koliko je važna prevencija maloljetničkih trudnoća, edukacija o zaštiti te dobra komunikacija o spolnosti s roditeljima.
Senzibiliziranje javnosti
O važnosti prevencije maloljetničkih trudnoća i edukaciji o zaštiti u Hrvatskoj se brine tek jedna udruga roditelja - Korak po korak, nevladina i neprofitna udruga čiji je osnovni cilj promicanje prava djece i njihovih obitelji na dostojan život, a koja je pokrenula i projekt Mama je mama u sklopu kojeg je pokrenut i portal za maloljetne trudnice i roditelje www.maloljetni-roditelji.net. Portal na jednom mjestu pruža korisne savjete s nastojanjima da maloljetnim trudnicama i roditeljima pruži podršku i pripremi ih na izazove koji su pred njima, dok je cilj obuhvatiti što veći broj korisnika s područja cijele Hrvatske s obzirom na to da je savjetovalište udruge smješteno u Zagrebu te je dostupnije korisnicima sa zagrebačkog područja. U informativno-edukativnom dijelu portala objavljuju se tekstovi o raznim temama koje se tiču maloljetnih trudnica i roditelja, a savjetodavni dio je interaktivan te omogućuje korisnicima da postave pitanja stručnjacima – psiholozima, pravnicima, socijalnim radnicima i ginekolozima. Pitanja se postavljaju anonimno, no odgovori se javno objavljeni kako bi pomogli svima koji se susreću sa sličnim poteškoćama. Kroz aktivnosti projekta poseban naglasak stavlja na pružanje psihološke, pravne i druge potrebne pomoći i podrške maloljetnim trudnicama i roditeljima, senzibiliziranje javnosti, osobito nadležnih državnih institucija, za probleme i potrebe maloljetnih trudnica i roditelja, educiranje stručnjaka iz područja obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite o problemima maloljetnih trudnica i roditelja kao i oblicima pomoći i skrbi te educiranje roditelja o važnosti i načinima komunikacije s djecom o seksualnosti, ljubavi i vezama.
Nužnost spolnog odgoja u školama21. stoljeća
Prema podacima voditeljice udruge i urednice portala psihologinje Silvije Stanić, u Hrvatskoj je trenutačno 5.000 maloljetnih mama, a godišnje se zabilježi oko 1.500 maloljetničkih trudnoća. Hrvatski tinejdžeri u prosjeku sa 17 godina i tri mjeseca stupaju u spolne odnose, a broj maloljetničkih trudnoća ne raste, ali se ni ne smanjuje, što je suprotno očekivanjima s obzirom na to da bi novije generacije trebale biti educiranije o zaštiti.
'Maloljetničke trudnoće rizičnije su od ostalih jer srednjoškolska dob nije optimalna za rađanje, a važan je faktor i socioekonomska nezrelost zbog koje je nužno potražiti stručnu pomoć pri saznanju o trudnoći. Trudnoća i porođaj naglo mijenjaju uobičajeni život maloljetnih djevojaka i mladića i primoravaju ih da se suoče s nizom poteškoća, poput neprihvaćanja u obitelji i narušenih obiteljskih odnosa, problema sa školovanjem ili prekida školovanja, partnerovog napuštanja, izazova u prihvaćanju svoje nove životne uloge, razvoja roditeljskih kompetencija, osude okoline, izoliranosti ili socijalne isključenosti', navodi voditeljica programa Mama je mama dodajući kako maloljetne trudnice u najvećem broju dobivaju potporu i pomoć svoje obitelji, no za određen broj potrebne su posebna briga i podrška institucija društva jer im ih njihove obitelji ne mogu ili ne žele pružiti.
Školovanje ostavljeno po strani
Ono što posebno zabrinjava jest podatak kako u Hrvatskoj maloljetne trudnice i majke u samo 11 posto slučajeva završavaju školovanje, a trenutačno postoje samo četiri doma osposobljena za njihov prijem, s tim da je riječ uglavnom o domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u kojima je uređen poseban odjel za takve. Upravo stoga je i pokrenut spomenuti portal kojim se nastoji smanjiti ranjivost i socijalnu isključenost maloljetnih roditelja te ih osnažiti u aktivnom i odgovornom preuzimanju roditeljske uloge. 'Međutim, bitno je naglasiti kako naš projekt naglasak stavlja na edukaciju ne samo maloljetnih roditelja, već i mladih koji rano stupaju u spolne odnose, kako bi se smanjio broj maloljetnih trudnoća i spolno prenosivih bolesti', navodi Stanić dodajući kako u Hrvatskoj još uvijek nedostaju integrirani pristup i sveobuhvatna procjena potreba i najboljeg interesa majke i djeteta te intervencije kojima se nastoje ublažiti i ukloniti zdravstveni i socijalni rizici.
Unatoč desetogodišnjem postojanju udruge roditelja Korak po korak i dvogodišnje aktivnosti portala za maloljetne roditelje, Silvija Stanić smatra kako je vezano za problematiku maloljetničkih trudnoća u Hrvatskoj naglasiti da je po tom pitanju društvo zakazalo u cjelini jer se ne ulaže u dovoljno u edukaciju i tretman. Usto, maloljetne roditelje osobito pogađa i trenutačna gospodarska kriza, ali i primitivna razmišljanja okoline. No ono što je bitno naglasiti, smatra voditeljica projekta, jest činjenica kako im se javlja sve više maloljetnih majki i u posljednje vrijeme očeva, što je znak da je projekt prepoznat unutar ciljane skupine. 'Ako dođe do maloljetničke trudnoće, nikako ne treba osuđivati ili još gore dići ruke od problema', zaključuje Stanić, baš kao što su postupili Marina i Igor i njihovi roditelji s početka priče.