Projekt MYPLACE vrijedan je 7,9 milijuna eura, financira ga Europska komisija, a trajao je od lipnja 2011. do rujna 2015. godine. Istraživao je građansko, političko i društveno sudjelovanje mladih u 14 europskih zemalja te posebice to kako prošle, sadašnje i buduće 'sjene' totalitarizma i populizma u Europi oblikuju ovo sudjelovanje mladih.

Rezultati do kojih se došlo u ovom istraživanju, a koji pokazuju njihovo potpuno nezadovoljstvo političkim elitama, lako se mogu povezati i s recentnim zbivanjima u zemlji te time da sve više mladih spas traži izvan granica Hrvatske, a prava politička opcija koju većinski simpatiziraju je antisistemski Živi zid.

U projektu MYPLACE sudjelovalo je 14 zemalja i ukupno više od 80 suradnika. U Hrvatskoj je istraživački tim Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar vodio dr.sc. Benjamin Perasović, a sačinjavali su ga još dr.sc. Renata Franc i Marko Mustapić.

Dio rezultata projekta ukoričen je u uredničku knjigu 'Razumijevanje participacije mladih u Europi: od ankete do entrografija', koja je u četvrtak predstavljena javnosti na Institutu Ivo Pilar. Urednici knjige su Hilary Pilkington (University of Manchester), Gary Pollock (Manchester Metropolitan University) i Renata Franc (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), a objavljena je u izdanju Palgrave Macmillana.

>>> Institut Ivo Pilar demantira: Mladi ne podržavaju nasilje i NDH

O jednom od radova u knjizi 'Mladi, povijest i kriza demokracije – hrvatska perspektiva' razgovarali smo s urednicom knjige i suautoricom rada. Renata Franc, znanstvena savjetnica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, pojasnila nam je da se rad s kolegama sociolozima Benjaminom Perasovićem i Markom Mustapićem bavi pitanjem značenja političkog nezadovoljstva mladih – jesu li oni kritični i nezadovoljni politikom i političarima, ali svejedno podržavaju demokratske vrijednosti ili je to nezadovoljstvo praćeno i odbijanjem demokracije i većom sklonošću drugim mogućim uređenjima, pa čak i autokratskim režimima.

Naime, podaci iz projekta MYPLACE pokazali su da su mladi razočarani i otuđeni od politike i političkih procesa te imaju vrlo negativne stavove prema političarima, navodi znanstvena savjetnica s Instituta Ivo Pilar.

Rezultati istraživanja koje je provedeno u zagrebačkim četvrtima Podsljemenu i Peščenici otkrivaju da su mladi vrlo rijetko zainteresirani za politiku - čak 70 posto ih nije baš ili uopće zainteresirano i rijetko razgovaraju o politici.

>>> Vijeće Europe i SAD žestoko po Hrvatskoj zbog korupcije

Također, kazala nam je Franc, jako su nezadovoljni politikom i političarima - oko 75 posto ih smatra da su 'političari korumpirani' i da 'bogati imaju previše utjecaja na politiku'. Ujedno više od 65 posto mladih karakterizira manjak povjerenja u političke institucije.

'Pritom treba napomenuti da su mladi na dvije lokacije u Hrvatskoj najnezadovoljniji političarima u odnosu na mlade iz svih ostalih 30 lokacija iz 14 zemalja koji su sudjelovali u istraživanju MYPLACE, osim mladih iz Grčke', otkriva nam neke od spoznaja do kojih se došlo jedna od autorica hrvatskog dijela projekta MYPLACE.

Činjenice su pokazale da mladi u Hrvatskoj nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni demokracijom. U pogledu zadovoljstva demokracijom negdje su po sredini u odnosu na rezultate mladih iz drugih zemalja.

Međutim slika je složenija u pogledu podrške demokratskim i autokratskim uređenjima. Naime, većina mladih izrazila je pozitivne stavove prema višestranačkom sustavu i sustavu s opozicijom (oko 70 posto na obje lokacije), objašnjava znanstvenica, no usprkos takvoj podršci demokraciji nemali udio istovremeno je izrazio podršku nedemokratskim političkim uređenjima ili režimima: oko polovica je pozitivno vrednovala sistem sa snažnim vođom kojeg ne ograničavaju parlament i vojni režim.

>>> Plenković: Svi imaju pravo na prosvjed u demokraciji

Pritom su mladi na obje hrvatske lokacije (s mladima iz Gruzije i u manjoj mjeri iz Velike Britanije) iskazali najveću podršku autokratskim režimima od mladih na svih 30 lokacija u 14 zemalja, dok su po podršci demokratskom sustavu bili negdje po sredini, pokazali su rezultati istraživanja.

Znanstvenike je zanimalo što se krije iza takve sklonosti dijela mladih autokratskim režimima ili općenitije kakav je odnos između političkog cinizma mladih i njihovih prodemokratskih stavova, posebice stavova prema demokratskom i autokratskom političkom uređenju.

U daljnjem istraživanju na temelju pozitivnih ili negativnih vrednovanja demokratskih i autokratskih društvenih uređenja mlade su podijelili u tri grupe: demokrate koji podržavaju demokratske sustave, autokrate koji podržavaju sustav sa snažnim vođom ili vojni režim i treću grupu, one bez preferencije koji podjednako podržavaju i demokratske i nedemokratske sustave.

>>> Političare bi trebale posramiti poruke koje su im poslali ovi pametni učenici

Na obje lokacije većina je bila u grupi demokrata (57,4 posto Podsljeme, 61,4 posto Peščenica), između 20 i 33 posto u grupi bez preferencije (29,5 posto Podsljeme i 21,8 posto Peščenica), dok je manjina bila u grupi autokrata (13,1 posto Podsljeme i 16,8 posto Peščenica).

Franc nam kazuje da je utvrđeno da demokrati imaju više znanja o politici, imaju veći interes za povijest i češće razgovaraju o povijesti dok autokrati imaju manje povjerenja u nacionalne političke institucije, manje su zadovoljni funkcioniranjem demokracije i razinom poštivanja ljudskih prava, imaju negativnije stavove prema političarima, legitimne političke akcije smatraju manje efikasnima i u prosjeku imaju manje negativan stav prema korištenju nasilja (pri čemu se generalno radi o malim razlikama).

'Ujedno nije bilo razlike u samopozicioniranju u pogledu političke ideologije na skali lijevo-desno, političke tolerancije, odnosno podržavanja slobode govora i percipirane efikasnosti ilegalnih političkih akcija', navodi znanstvena savjetnica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

U pogledu osnovnih pitanja rada – o značenju i mogućim posljedicama političkog nezadovoljstva mladih - rezultati istraživanja u projektu MYPLACE sugeriraju da se političko nezadovoljstvo ili cinizam mladih ne mogu sami po sebi smatrati prijetnjom za demokraciju.

>>> Halabuka oko 'lex Šerifa'? Da, demokracija košta

Dobiveni podaci sugeriraju da su mladi iz obje grupe nezadovoljni političarima i politikom. Međutim ovi su negativni stavovi izraženiji među autokratima nego demokratima, navodi Franc. Istovremeno, mladi iz obje grupe ne podržavaju nasilje za političke svrhe, pri čemu su stavovi autokrata manje negativni. Nije potvrđeno da oni koji više podržavaju autokraciju, primjerice, odobravaju nasilje.

'Stoga se može reći da anketni rezultati ukazuju na to da je podrška autokratskim režimima vjerojatno rezultat izrazitog nezadovoljstva mladih postojećim stanjem demokracije i situacijom u društvu, prije nego izraz nekih istinskih sklonosti autokraciji', navodi znanstvenica koja je sudjelovala u projektu.

Konačno, stavovi mladih koji i podržavaju autokratske režime nisu uniformi, nego se i oni razlikuju. Pritom je bilo zanimljivo to da je većina njih ujedno izrazila pozitive stavove prema bivšem socijalističkom uređenju.

'Dakle nalazi rada su ukazali na složenost i raznolikost odnosa mladih prema politici i političkim uređenjima te da se političko nezadovoljstvo mladih ne može tumačiti pojednostavljenim podjelama koje to nezadovoljstvo ili politički cinizam gledaju samo ili kao potencijal ili kao prijetnju za daljnji razvoj demokracije', zaključuje Renata Franc.