S pilot-projektom u ponedjeljak su trebale krenuti Dječja bolnica u Klaićevoj, KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica i KB Dubrava, kao i svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti unutar zagrebačkog prstena, s tim da bi nakon tri probna mjeseca u metropoli prioritetne liste čekanja zaživjele u cijeloj Hrvatskoj. 

Ideja je da se za pacijente za koje se sumnja da imaju ozbiljne dijagnoze osigura 10 posto mjesta na postojećim listama čekanja te da se sve što je potrebno za njih obavi u roku od mjesec dana. U petak je ministar Milan Kujundžić objasnio da će liječnici u primarnoj zaštiti moći u roku tri dana uputiti pacijente u bolnicu specijalistu, koji će u zadanom vremenu obaviti svu potrebnu dijagnostiku i početi terapiju. Najavio je da se pilot-projekt počinje uvoditi od ponedjeljka.

Na pitanje tportala kako liječnici konkretno provode taj pilot-projekt u ordinacijama, od Vikice Krolo, predsjednice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), i Milana Mazalina, doktora opće medicine u Domu zdravlja Vrbik, doznajemo da oni nisu dobili nikakav provedbeni naputak o uvrštavanju pacijenata na prioritetne liste čekanja.

Istodobno, iz Ministarstva zdravstva u ponedjeljak su za tportal decidirano poručili da 's današnjim danom u četiri zagrebačke bolnice započinje pilot-projekt prioritetnih lista čekanja', ne odgovarajući na pitanje jesu li obavijestili liječnike kako će provoditi najavljeni pilot-projekt. 

'Konkretnih uputa, na žalost, nema', kazao je Mazalin, dodajući da liječnici u slučajevima kad sumnjaju na ozbiljne bolesti kod pojedinih pacijenata prakticiraju na uputnice napisati 'molim hitno', u nadi da će osoba koja određuje termin pregleda to uzeti u obzir. Pretpostavlja da će u sklopu pilot-projekta primjenjivati nekakva posebna oznaka za prioritetnu listu čekanja.

'Nije loše rješenje ako će se striktno primjenjivati'

'U principu, mislim da to nije loše rješenje, pogotovo ako se bude striktno primjenjivalo. Mi zaista povremeno imamo slučajeve za koje smatramo da zahtijevaju brzu obradu, a uz postojeće liste čekanja jednostavno se nema kako pacijentima to omogućiti. To ih prisiljava da odlaze u privatne ordinacije, a kako većina nema sredstava za to, preostaje im tražiti neke druge načine i u konačnici najčešće čekati, što u nekim drastičnim slučajevima može biti prekasno', upozorava Mazalin.

Eventualni problem mogao bi biti u tome da će pacijenti neopravdano tražiti od liječnika da ih proglase prioritetnim slučajevima, jednostavno zato što se većini ljudi njihovi problemi čine prioritetnima. 

'Teško je reći pacijentu da mu neki pregled nije potreban ili hitan, jer naravno da je svakome njegov slučaj najvažniji. No činjenica je da smo svi u sustavu zatrpani pregledima i kontrolama koje nisu nužne, a pogotovo nisu hitne, a tako se ugrožavaju oni koji su teško bolesni. Kad bi se projekt prioritetnih listi čekanja provodilo na pravi način, uz jasne kritrije i razumijevanje svih sudionika tog procesa, to bi moglo imati velikog efekta u mnogim teškim slučajevima, prije svega kod sumnji na malignu bolest', kaže Mazalin.

'Prioritet bi trebali imati i pacijenti na dugotrajnom bolovanju'     

Vikica Krolo podsjeća na to da je ministar Kujundžić već objasnio razliku između hitnih i prioritetnih slučajeva: hitni su oni koji idu preko hitnih službi i internih prijema, gdje liječnici odlučuju o eventualnoj hospitalizaciji ili obradi u dnevnim bolnicama, dok su prioritetni slučajevi oni kod kojih obiteljski liječnici procijene da trebaju brzu dijagnostiku jer postoji sumnja u ozbiljne bolesti, poput karcinoma ili teže neurološke bolesti. U oba slučaja ide se na pretrage poput ultrazvuka, CT-a i magnetske rezonancije, koje se inače čekaju mjesecima.

'To je, primjerice, zamišljeno za pacijente kod kojih se zbog specifičnih glavobolja posumnja na tumor mozga, pa bi preko prioritetne liste čekanja, prema ministrovim najavama, mogli napraviti dijagnostiku u roku od 15, najkasnije 30 dana', objašnjava Krolo.

Velika je odgovornost pritom na liječnicima, koji će se pod pritiskom pacijenata ipak rukovoditi svojim znanjem i iskustvom u određivanju prioriteta. 'To nije lak zadatak za liječnike, ali oni moraju napraviti selekciju', kaže predsjednica KoHOM-a.

Prema njezinu mišljenju, u prioritetne liste čekanja trebalo bi uključiti i pacijente koji su već dulje na bolovanju jer čekaju svoj red na dijagnostičku obradu. Takvi su, primjerice, slučajevi u kojima se ljudi žale na bolove u kralježnici, a liječnik im zbog sumnje na ozbiljno stanje odobrava bolovanje.

'Te pacijente treba što prije obraditi. Stalno govorimo da su nam ljudi zbog pretraga dugo na bolovanju. U interesu je i pacijenata i cijelog društva, s obzirom na financijsku situaciju, da to skratimo tako što ćemo ih nakon cjelovite obrade brže i sigurnije upućivati natrag na posao', savjetuje Krolo. 

Nije, međutim, sigurna je li liječnicima dopuštena takva sloboda odlučivanja, jer još nema nikakvih uputa za provedbu pilot-projekta, a pretpostavlja da će prioritetna lista čekanja biti zasebna cjelina u elektronskom sustavu liječnika. 

Dok liječnici, dakle, dvoje što im je i kako činiti te se o navodno zaživjelom pilot-projektu informiraju isključivo iz medija, iz Ministarstva zdravstva poručuju da u taj projekt do jeseni planiraju uključiti sve bolnice i sve liječnike primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

.