Četiri zagrebačke bolnice i svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti unutar zagrebačkog prstena od danas kreću s provedbom pilot-projekta uvođenja prioritetnih listi čekanja za pacijente sa sumnjom u ozbiljne dijagnoze. Takvim pacijentima osigurat će se 10 posto mjesta na postojećim listama čekanja, čime će im se unutar mjesec dana omogućiti kompletna dijagnostika i početak terapije. Sudeći po ocjenama iz udruga, provedba pilot-projekta mogla bi štekati
Pilot-projekt provode Dječja bolnica u Klaićevoj, KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica i KB Dubrava, a nakon tri probna mjeseca u Zagrebu, prioritetne liste čekanja trebale bi biti uvedene na cijelom području Hrvatske.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić objasnio je da se prioritetne liste uvode zbog dijagnoze ozbiljne bolesti koja nije hitna, poput sumnje u tumore ili mogućnost infarkta.
'Liječnici u primarnoj zaštiti imat će od sada mogućnost da u roku tri dana upute takvog pacijenta u bolnicu specijalistu, koji će u roku mjesec dana obaviti svu potrebnu dijagnostiku i početi terapiju. Prioritet će biti sačuvati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite', najavio je Kujundžić u petak, predstavljajući nove projekte na seminaru 'Budućnost zdravstva' u Grožnjanu.
vezane vijesti
'To nisu hitni sučajevi, hitni se i sada rješavaju u Hrvatskoj. Dakle, to su pacijenti kod koji postoji sumnja na tumore, na infarkt i na druge prijeteće, ozbiljne bolesti. I oni ne smiju čekati', izjavio je Kujundžić, procjenjujući da je otprilike oko pet posto pacijenata koji bi trebali biti uključeni u brzi postupak.
Pacijenti: Kako odrediti prioritete?
'Svi znamo dobro da je danas u hrvatskom zdravstvu situacija takva da mnogi pacijenti uopće ne dočekaju svoj pregled, svoj red i zato bilo kakav projekt koji nešto znači za pacijente treba probati i vidjeti kako će se on realizirati', kazala je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske Udruge za promicanje prava pacijenata, za RTL Danas.
Problem će, tvrde u Udruzi za promicanje prava pacijenata, biti odrediti tko mora, a tko ne mora na prioritetnu listu.
'Pa za svakog pacijenta je njegova bolest, njegova dijagnoza nešto njemu najvažnije i nešto što mu je najveći prioritet. Vrlo je teško danas reći nekome 'e ti nisi za listu, a ti jesi za listu i tko će biti prije na toj listi'. Zapravo je to ponekad i diskriminirajuće, pogotovo kad je riječ o djeci. Djeca bi zapravo svakako trebala sami po sebi biti prioritet', dodaje Karačić.
Na listama čekanja je oko 750 tisuća pacijenata. A i dalje se najduže čeka magnetsku rezonanciju - oko godinu dana. Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) ističu da se prioritetnim listama neće smanjiti postojeće liste čekanja.
'Važno je naglasiti da se prioritetnim listama čekanja neće smanjiti liste čekanja već će samo doći do redistribucije već postojećih termina, koje će ići u korist bolesnika kod kojih se sumnja na teže bolesti', poručio Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.
Liječnik Ante Zvonimir Golem iz HLK-a, gostujući početkom lipnja na televiziji N1, ocijenio je da su prioritetne liste čekanja 'vatrogasna mjera'.
'Mi imamo hitne pacijente koji će uvijek dobiti pretragu i tu nema spora. Imamo listu pacijenata s malignim bolestima i one koji ipak mogu pričekati s obzirom na dijagnozu. Liste čekanja bi smanjila mjera praćenja troška po pacijentu, kada bi se usluga točno plaćala prema usluzi', kazao je Golem.
