U ambiciozni pothvat upustili su se pojedinci u hrvatskom turizmu u Baranji, osmislivši projekt ‘mistične rute’. U njemu će kroz priče od kojih se ledi krv u žilama, parirati popularnim destinacijama poput škotskog čudovišta u Loch Nessu ili Drakuline Transilvanije. Turiste planiraju provesti kroz nekoliko lokacija u Baranji uz koje se vežu legende koje stanovnici prepričavaju već stoljećima
Bezuspješno su graditelji tri puta pokušali ‘podići’ toranj na osamljenoj crkvi Svetih Petra i Pavla na zavoju ceste između baranjskih mjesta Topolja i Draža. Grom im je svakog puta ‘pomrsio’ račune. Na kraju su od toga i odustali. Bilo je to prije gotovo četiri stoljeća, 1722. godine. Dobro upućeni stariji mještani povezat će to s ‘ukletim’ pričama koje kruže već stoljećima. Jedna od njih govori da se toranj s križem nije mogao izgraditi jer je crkva podignuta na mjestu gdje se vodila bitka za progon Turaka.
To je samo jedna od nekoliko lokacija obavijenih ‘velom tajne’ koju Baranjci planiraju ‘upakirati’ i turistima ponuditi na ‘mističnoj ruti’. Tako će prepoznatljivoj enološkoj i gastro destinaciji dodati još jednu potpuno novu – misterioznu notu.
'Posljednjih mjesec dana prikupljali smo priče, snimali lokacije. Na temelju legendi koje se prenose stoljećima, pokušali bismo iznjedriti novi projekt koji bi obogatio turističku ponudu. U svijetu je hrpa takvih lokacija, poput jezera Loch Ness i njegova čudovišta ili cijele Transilvanije i grofa Drakule. Ne možemo se s njima uspoređivati, ali zašto ne bismo neke svoje popularizirali', objašnjava Matej Perkušić, direktor Turističke zajednice Baranje i inicijator projekta.
Ideja mu je sinula nedavno u Dardi, kada je ugledao polurazrušenu kuću oko koje je izgrađena poslovna zona. Malo se raspitao, a ono što je doznao, zagolicalo mu je maštu.
'Neki su mi rekli da je to mjesto koje opsjedaju duhovi. Iz toga mi je došla ideja. Hajdemo u Baranji i mi organizirati turu na mjesta prema pričama i legendama koje kruže o njima', ispričao je Perkušić.
Darda bi se svakako ‘ucrtala’ kao točka odredišta jer je tu, prema pričama, živio nesretni bračni par koji je izgubio dijete. Neki su, navodno, u kući vidjeli sjenu žene koja drži dijete. Tako je sve krenulo.
'Hrpa je legendi. Priče potiču od lokalnih ljudi i prepričavaju se godinama, stoljećima. Nešto je zapisano, ali se većinom radi o usmenoj predaji. Neki su to, navodno, i doživjeli. Može im se vjerovati, a i ne mora. Pa i onome tko kaže da je vidio čudovište iz Loch Nessa, može li to netko potvrditi?' pita se prvi turistički radnik Baranje.
Matej i njegov tim postavili su si cilj da ideju za godinu dana dovedu do projekta. Sada su u fazi ‘sondiranja terena’. Projekt bi potom pokušali aplicirati prema fondovima EU-a. O tome će tek raspravljati, kada dođe vrijeme.
'Kome god smo to spomenuli, svi su zainteresirani. Baranjci posebno. Od ideje do realizacije treba proteći vrijeme, a zadao sam si za to rok od godinu dana. Radit ćemo na tome', ističe Perkušić.
Na ‘mističnoj ruti’ za sada je ‘ucrtano’ pet do šest lokacija. Tu je i groblje u pustari Jasenovac, nedaleko od Kneževih Vinograda, uz koje se veže legenda o blagu koje su zakopale Osmanlije nakon povlačenja. Iako su se po njih pojedinačno vraćali, pokradene dragocjenosti iz svojih pohoda, navodno, nikada nisu odnijeli. Tamo gdje se ono nalazi, prepričava se generacijama, postavili su vrata u koja točno u podne upire sunce. Oni koji su ih pokušali pronaći, nisu se dobro proveli. Zato već dugo nitko nije pokušao otkriti gdje se zakopano blago i nalazi. No kako je sve manje stanovnika u ovoj pustari, tako je već odavno i groblje izgubilo svoju funkciju.
'To je super ideja', čuo je za nju već i vlasnik seoskog turizma Denis Sklepić iz Karanca. ‘Mistična Baranja’ za njega je turistički odmak od 'jela i pića'.
'Trebamo dovesti ljude ovdje kako Baranja ne bi bila sinonim samo za jelo i piće, nego da postanemo atraktivni gostima i po nekim drugim sadržajima. Ima to i financijskog smisla', smatra on.
‘Mistična Baranja’ upoznala bi se uz pratnju vodiča tijekom dana. Na svakoj lokaciji zadržavalo bi se po pola sata, onoliko koliko je potrebno da se turisti upoznaju s legendom. Polazišna točka će se tek utvrditi.
'Naša prednost u odnosu na more jest što turu možemo provoditi tijekom cijele godine. Ovo je dobro vrijeme za to jer posljednjih godina bilježimo i stalni porast dolazaka gostiju', ističe direktor baranjskog TZ-a.
Dvojbe nema i za turističkog vodiča Damira Doležala koji je radeći uspio prikupiti i nekoliko zanimljivih priča.
'Odlična je to stvar. Treba je samo dobro složiti i pretvoriti u zanimljivu destinaciju. Ljudima nisu zanimljive samo puste priče o godinama, nego ih treba ‘začiniti’ i s onim što je drugačije na tome području. Izvori su različiti, od legendi, preko dijelova koji su stvar mašte pa sve do trenutne inspiracije onoga tko ih priča. U konačnici, one ne moraju odgovarati apsolutnoj stvarnosti, ali naravno da se ne treba ići ni s nekakvim banalnim pričama poput žene koja stoji pokraj puta sva u bijelom', kaže on.
No, Baranjci će tek ‘zasukati’ rukave, prikupiti priče, detektirati lokacije i složiti ih u ‘mističnu rutu’.
'Ponuda bi se tako obogatila uz već prisutni gastro, enološki i adrenalinski turizam, kao i onaj zbog iznimne ljepote prirode ovoga dijela. To je cijela ideja. Dodati nešto novo', poručuje Perkušić.