Iako je taj scenarij spekulativan i daleko od službene američke vojne doktrine, ipak strši kao tračak vjerojatne budućnosti, o čemu razmišljaju i druge zemlje, piše Business Insider. U Kini, Izraelu i Europi vojni stručnjaci smišljaju planove za rojeve dronova koji bi mogli promijeniti prirodu sukoba.

Oni naime koriste vrhunsku tehnologiju, proizašlu iz proučavanja jata ptica i riba, kako bi koordinirali kretanje po potencijalno golemom području. U takvim formacijama dronovi bi mogli ne samo nadzirati neprijatelja, već i poslužiti kao oružje za pokretanje velikih koordiniranih bombardiranja. Njihovu najučinkovitiju upotrebu tek treba odrediti.

'Rojevi dronova korisni su za širok raspon vojnih operacija, od pronalaženja i uništavanja podmornica do dizanja tenkova u zrak i čišćenja neprijateljske protuzračne obrane', rekao je Zak Kallenborn, analitičar specijaliziran za bespilotne letjelice i oružje za masovno uništenje. 'Nejasno je za koje su točno misije rojevi dronova najprikladniji, ali njihov je potencijal golem', ističe taj vrhunski istraživač zaposlen u Looking Glass USA, konzultantskoj tvrtki za borbu protiv bespilotnih letjelica, a također je povezan s Centrom za strateške i međunarodne studije.

Prijetnja koju rojevi dronova predstavljaju vojskama toliko je intenzivna da vojni stručnjaci već rade na načinima suprotstavljanja njihovim sposobnostima.

Ukrajinska borba dronovima

Invazija na Ukrajinu promijenila je način na koji se dronovi koriste u ratu. Jeftine bespilotne letjelice raspoređene su za razne zadatke, od nadzora do bombardiranja, pa čak i za vođenje predaje neprijateljskih vojnika. Također su dokazale svoju vrijednost na moru i kopnu. Američki vojni stratezi proučavaju taj sukob tražeći načine na koje ih koristiti za ratove u budućnosti.

David Ochmanek, analitičar u RAND Corporationu, kaže da zapadni vojni establišment gorljivo pokušava razumjeti uvide koji proizlaze iz rata u Ukrajini. 'Zvuči grozno, ali nemamo baš mnogo prilika učiti iz stvarnih borbi velikih razmjera', rekao je za Business Insider.

Donedavno su neki vojni stručnjaci tvrdili da je bespilotne letjelice previše lako oboriti i da će se vjerojatno pojavljivati ​​samo u ratovima siromašnijih nacija. Međutim rat u Ukrajini pokazao je, vjeruje Ochmanek, da će sudjelovati u sukobima koji uključuju čak i najmoćnije nacije. Umjesto angažiranja pojedinačnih letjelica, od kojih svaku kontrolira jedna osoba, kao što je to sada u Ukrajini, SAD bi mogao upogoniti goleme rojeve dronova koji rade autonomno. U prvim satima sukoba s nekom velikom silom, poput Kine, to bi moglo osigurati ključnu prednost, rekao je Ochmanek.

'Moramo pronaći način u prvim satima, ne danima ili tjednima, sukoba s Kinom da okarakteriziramo ono što se događa u tom bojnom prostoru, identificiramo ciljeve od najvećeg interesa, pratimo te ciljeve i aktiviramo njihovo uništenje', precizirao je Ochmanek.

Još 1990-ih i ranih 2000-ih SAD je razvio taktiku za brzu neutralizaciju neprijateljskih zapovjednih sustava i protuzračne obrane, koristeći kombinaciju satelitskog nadzora i precizno navođenih projektila. Ta je taktika pokazala svoju moć u Iraku 1991. i 2003. godine, kada je SAD uništio iračku protuzračnu obranu za nekoliko sati. Kina je potom hitno unaprijedila svoju vojsku i usavršavala svoju taktiku. Pronašla je načine da transferira ili sakrije svoje protuzračne sustave i druge potencijalne ciljeve te razvila tehnologiju za 'zasljepljenje' satelita.

SAD bi mogao vratiti svoju stratešku prednost upravo korištenjem bespilotnih letjelica, smatra Ochmanek. Rojevi dronova nude ključne prednosti u identifikaciji ciljeva, raspoređujući se u velikim brojevima i na taj način preplavljujući sustave protuzračne obrane. Iako SAD koristi modele daleko skuplje od onih u Ukrajini, oni su i dalje jeftini u usporedbi s ostalim vojnom tehnikom.

Kritičari, međutim, upozoravaju da bi rojevi dronova mogli voditi u zastrašujuću budućnost. Prema aktualnim vojnim planovima, oni se oslanjaju na ljude kao donositelje odluka prije bilo kakvog stvarnog napada. Dati im moć da sami donese odluke ne bi bio veliki tehnološki skok, ali već sama mogućnost prelaska te moralne granice poziv je na uzbunu.

U Ujedinjenim narodima prošle godine nekoliko je zemalja pozvalo na ograničenja razvoja i korištenja autonomnih dronova sposobnih za donošenje odluka o životu i smrti. I SAD i Kina usprotivili su se tom planu, tvrdeći da su trenutna ograničenja upotrebe bilo kakvog oružja za neselektivno gađanje civila dovoljna da spriječe budućnost robota ubojica.

Analitičar Kallenborn podržava uvođenje eksplicitnijih ograničenja, tvrdeći da se rojevi dronova mogu smatrati oružjem za masovno uništenje i da ih stoga treba zabraniti. Ključni problem, rekao je, jest to što tehnologija može pogriješiti. A budući da dronovi međusobno komuniciraju, jedna pogreška mogla bi se brzo proširiti. 'Naoružani rojevi autonomnih bespilotnih letjelica trebali bi imati ograničenja u upotrebi, posebno rojevi bespilotnih letjelica koje ciljaju ljude. Znamo da su autonomna oružja sklona pogreškama; roj bespilotnih letjelica je tisućustruko veći rizik', rekao je Kallenborn.

Primjerice, dron sa senzorom mogao bi pogrešno identificirati školski autobus kao tenk i informirati 10 drugih dronova da ga dignu u zrak. Ochmanek naglašava da bi odluke o ciljanju i dalje trebali donositi ljudi, a umjetna inteligencija samo sintetizirati podatke. 'Sve dok postoji komunikacijska veza između mreže i ljudskih operatera u pozadini, ljudi će sami procjenjivati ​​u kojoj mjeri mreža daje točne procjene', rekao je.

Osim što razvijaju planove za korištenje rojeva bespilotnih letjelica, vojne tvrtke rade na priručniku za borbu protiv njih. Trenutno se istražuje kako ih ukloniti pomoću lasera ili mikrovalova, iako oba pristupa imaju svoje nedostatke. Druga je mogućnost, rekao je Ochmanek, da se programiraju tako da ciljaju na druge rojeve dronova. Do sada, dodao je, nije pronađen 'čarobni metak' za suzbijanje rojeva. Unatoč strahovima od njihove autonomije, čini se da su već spremni igrati središnju ulogu u ratovima budućnosti.