Studiju pod nazivom 'Uvozni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku' izradila je zagrebačka tvrtka Oikon - Institut za primjenjenu ekologiju u suradnji s zagrebačkom tvrtkom Dvokut Ecro. Nositelj zahvata je zagrebačka tvrtka Plinacro.

Studija je stručna podloga izrađena za potrebe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i sadrži potrebne podatke, dokumentaciju, analize, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, te prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Ističe se kako su 'u okviru izrade Studije o utjecaju zahvata na okoliš identificirani potencijalni negativni utjecaji zahvata na okoliš, te su predložene mjere zaštite koje otklanjaju, ili u slučaju gdje to nije moguće umanjuju te utjecaje.

Uz strogo pridržavanje propisanih mjera zaštite okoliša ukupni utjecaj zahvata na okoliš ocjenjuje se prihvatljivim. U postupku prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ocijenjeno je da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže'.

Maksimalni planirani kapacitet terminala je isporukašest milijardi prostornih metara plina godišnje. Tijekom rada terminala očekuje se da će godišnje na UPP terminal dolaziti prosječno 50 do 80 brodova za dopremu UPP-a što znači povećanje sadašnjeg prosječnog prometa velikih brodova u Riječkom zaljevu za oko pet posto. Očekuje se da će se ukupni promet velikih brodova povećati u idućih nekoliko godina, a ako se ti planovi ostvare udio UPP brodova u ukupnom povećanju bi iznosio oko 2,5 posto.

Budući da nije moguće utjecati na emisije tankera tijekom procesa pretakanja, da bi se umanjila vjerojatnost mogućeg prekomjernog onečišćenja potrebno je poduzeti preventivne mjere kako bi se dodatno umanjila vjerojatnost prekomjernog onečišćenje zraka u Omišlju.

Funkcije terminala su prihvat UPP, njegovo skladištenje, isplinjavanje i isporuka prirodnog plina u distribucijsku mrežu. Glavne funkcionalne jedinice terminala su pristan za prihvat UPP brodova, uređaji za pretakanje UPP-a s brodova s cjevovodom do spremnika UPP-a, dva spremnika UPP-a, isparivači i plinovod koji preko mjerne stanice prirodni plin transportira u distribucijsku mrežu. Infrastrukturu terminala upotpunjuju pomoćna postrojenja i uređaji te poslovne i druge zgrade.

Pristan je duljine oko 400 metara i projektiran je tako da može primiti brodove kapaciteta od 75.000 do 265.000 prostornih metara te je opremljen uređajem za pretakanje UPP-a s broda. Na lokaciji u Omišlju predviđa se izgradnja dva spremnika, svaki za po 180.000 prostornih metara ukapljenog prirodnog plina, a kapacitet luke određen je kapacitetom sustava za iskrcavanje od 15.000 prostornih metara na sat.

U Studiji se navodi i kako će utjecaj terminala za UPP na krajobraz biti umjereni negativni tj. uzrokovat će djelomičan gubitak i promjenu prirodnih krajobraznih uzoraka u sklopu uzvišenja i rta Zaglav te preoblikovanje krajobraza, promjenu vizura i introduciranje elemenata (dva spremnika UPP-a).

S obzirom da je utjecaj podvodnih radova u vidu povećanja razine podvodne buke, tj. uznemiravanja te ometanja područja kretanja morskih sisavaca i gmazova, vremenski ograničen na vrijeme izvođenja radova te prostorno ograničen na površinu područja zahvata, utjecaj se smatra prihvatljivim. Tijekom korištenja boravak brodova na području pristana dovesti će do zasjenjenja morskog dna. Na tom području razviti će se organizmi koji su prilagođeni stanišnim uvjetima s manjom količinom svjetla kao i na novim površinama konstrukcije pristaništa.

Utjecaj je ograničen na površinu u neposrednoj blizini pristana te se smatra prihvatljivim. Povećanjem pomorskog prometa na području zahvata, doći će i do povećanja razine podvodne buke na širem području, što će za posljedicu imati povećano uznemiravanje te izbjegavanje šireg prostora od morskih životinja, poglavito sisavaca i gmazova (morske kornjače). S obzirom na postojeći antropogeni utjecaj na prostoru akvatorija u kojem je planiran zahvat, kao i na širem području Riječkog zaljeva područje zahvata ne predstavlja značajno područje za morske sisavce i gmazove, te se utjecaj planiranog zahvata smatra prihvatljivim.

Utjecaj planiranih radova izgradnje pristana za brodove i produbljivanje morskog dna u području pličine ispred pristana imat će negativan utjecaj na morska staništa u vidu trajnog gubitka staništa površine oko 12.250 četvornih metara. S obzirom da se radi o relativno maloj površini morskih staništa prisutnih na širem području zahvata a i duž cijelog Jadrana te da su ta staništa već pod antropogenim utjecajem postojećih zahvata u prostoru, negativan trajni gubitak morskih staništa na području zahvata se smatra prihvatljivim.