Nakon 20-dnevne stanke Hrvatski sabor sutra nastavlja svoju prvu redovnu sjednicu u sedmom sazivu, raspravom o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2010. godini.
U Izvješću, koje bi zastupnicima trebao podnijeti glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, među ostalim stoji da je u 2010. zabilježen neznatan pad broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na godinu ranije (za 67 prijava). Ukupno je u 2010. podneseno 86.339 kaznenih prijava.
Porast prijava prisutan je samo kod najmlađe populacije (za 3 posto), dok su u neznantom padu prijave protiv odraslih osoba, mlađih punoljetnika te protiv nepoznatih počinitelja.
U strukturi kriminaliteta najviše su zastupljena kaznena djela protiv imovine (prijavljeno je 11.768 osoba), te kaznena djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, a u porastu su i kaznena djela vezana za zlouporabu droga, gospodarski kriminal, te kaznene prijave protiv pravnih osoba (za 32 posto, uglavnom, zbog kaznenih djela protiv pravnog prometa i poslovanja).
Kod mlađih punoljetnika nakon više godina u porastu su kaznene prijave za zlouporabu droga (u 2009. podnesene su 793 prijave, a u 2010. njih 919).
USKOK je u 2010. zaprimio 1101 prijavu, ukupno je u radu imao 1262 prijave, donio je 1085 odluka, a 795 prijava je odbačeno.
USKOK je nakon dovršene istrage podnio 261 optužnicu, a neposredno je optužena još 41 osoba, što je ukupno 302 optužene osobe, dok je u 2009. USKOK podigao optužnice protiv 408 osoba.
Sudovi su povodom tih i optuženih iz ranijih godina donijeli 514 presuda, od čega je 93 posto bilo osuđujućih. Od 478 osoba koje su proglašene krivima njih 322 ili 67 posto je osuđeno na zatvorske kazne, što je osjetno više od prosjeka državnih odvjetništava koji je u 2010. bio 20,9 posto.
Za kaznena djela ratnih zločina primljeno je 58 novih prijava, a kako su iz 2009. ostale neriješene 44 prijave, ukupno su bile u radu 102 prijave. Riješeno je 56 prijava (osam je odbačeno te je podneseno 48 istražnih zahtjeva), dok se u ostalim slučajevima nastavlja prikupljanje potrebnih podataka.
U Izvješću se navodi i da je primjena novog Zakona o kaznenom postupku omogućila veću učinkovitost u pojedinim predmetima, ali i ističe kako to istodobno zahtijeva i veća proračunska izdvajanja za stručna mišljenja i vještačenja, opremu, te zapošljavanje dužnosnika i službenika.
