O promjeni vlasti nakon izbora u Njemačkoj u emisiji Otvoreno HTV-a urednika i voditelja Damira Smrtića govorili su Mate Granić, posebni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade i bivši ministar vanjskih poslova; Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova; Josip Juratović, zastupnik SPD-a u bivšem i novom sastavu Bundestaga: prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu; Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a i Gordan Bakota, veleposlanik RH u Njemačkoj.

Mate Granić, posebni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade i bivši ministar vanjskih poslova, rekao je da ga nisu iznenadili rezultati izbora. Kršćanski demokrati zakasnili su s imenovanjem kandidata. Vjerojatno nisu izabrali najjačeg kandidata.

'Kancelarka Merkel se uključila u kampanju zadnja dva dana. Da se ranije uključila vjerojatno bi bili bolji rezultati izbora. Olaf Scholz se pokazao jači kandidat od Armina Lancheta u sučeljavanjima. Sve skupa je na kraju ipak očekivani rezultat', dodaje.

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, smatra da bi mogla "semafor koalicija" formirati vladu - SPD, zeleni i liberali. To su tri stranke koje su rasle na ovim izborima. Pojačali su svoje rezultate.

'Prema rezultatima izbora, mogli bi i kršćanski demokrati sastaviti vladu, također sa zelenima i liberalima. Mogli bi to učiniti, brojčano gledano. No atmosfera je drugačija, tako da su CDU i CSU gubitnici ovih izbora. Socijaldemokrati imaju pravo prvi sastavljati vladu. Već se spekulira tko bi što mogao biti u toj novoj vladi. Čini se da liberali računaju na poziciju ministra financija, a zeleni izgleda računaju na ministricu vanjskih poslova. Ne znamo hoće li to tako biti'.

Josip Juratović, zastupnik SPD-a u bivšem i novom sastavu Bundestaga, istaknuo je kako im je u interesu da Olaf Scholz bude novi kancelar.

'Liberali su počeli već taktizirati u tom smislu da sebi dignu rejting, pa da se prvo žele dogovoriti sa zelenima, prema kojoj koaliciji bi išli "Jamajka" ili "Semafor". Počinje se tako od malih stranaka, a ne da pobjednička stranka počinje pregovore. Ja sam uvjeren ipak da će Olaf Scholz biti budući kancelar i da će tzv. "semafor koalicija" funkcionirati. Prije svega se radi o tome da je Armin Lanchet izgubio izbore. On pokušava taktizirati i spasiti obraz. Ali je javno mnijenje na strani Olafa Scholza, gdje je 48 posto građana Njemačke da Sholz bude kancelar, a svega 20-25 posto da to bude Lanchet', dodao je. Smatra da će se vlada formirati prije Nove godine jer kako kaže ima niz problema i tema o kojima treba voditi računa.

Gordan Bakota, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj ističe da je vrlo interesantno pratiti medije koji su prenosili izjave čelnika CDU-a i CSU-a, a i drugih stranaka, posebno SPD-a. Smatra da bi bilo optimalno da se vladajuća koalicija oformi do prosinca kako bi tročlana vlada, konsolidirana, stabilna i proeuropska mogla značajno utjecati na europske procese.

'U Europskoj uniji treba stabilna njemačka vlada i zbog toga sve prve izjave idu k tome da se svi čimbenici pregovaračkog procesa nadaju da će pregovori relativno brzo. To za Njemačku znači prosinac, kao jedno optimalno rješenje. Sve stranke koje su sudjelovale su proeuropske. U tom smislu, važna poruka za Republiku Hrvatsku, ali i Europsku uniju je da ne treba očekivati prevelike promjene u proeuropskom smjeru', dodao je i opet ponavlja kako je izuzetno bitno da vlada bude stabilna i brzo formirana.

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, napominje da se primjećuje kako svaki vicekancelar koji je bio u vrijeme Angele Merkel ministar vanjskih poslova, njegova je stranka gubila izbore.

'Olaf Scholz je bio ministar financija i kao takav puno prisutniji u njemačkoj javnosti i zbog toga je bio prepoznatljiviji. Osim toga, nitko ne govori o nekoj trgovačkoj koaliciji, jer su ogromne razlike između onoga što je u poreznoj politici kao i u fiskalnoj politici, budžetskoj politici. Također je zanimljivo da svi govore da će njemačka vlada biti formirana do prosinca. U međuvremenu će se održati dva summita Europske unije. Jedan će biti potkraj listopada, a drugi sredinom prosinca, a u to vrijeme najključnija država Europske unije neće imati vladu. To neke zabrinjava', kazao je i ponovio kako svi smatraju da će vlada, tko god ju činio, biti sastavljena prije prosinca.

Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako se nada da će Olaf Scholz biti ponešto drugačiji kancelar, ako dođe u tu poziciju, nego što je bio gradonačelnik Hamburga.

'On je u to vrijeme u gradu pokrenuo neke veće projekte. Ono što mi se čini temeljnim momentom njegove povezanosti s Hamburgom, je to da je 30. kolovoza, usred kampanje, došao u Hamburg u luku i tu se iskreno počeo osmjehivati građanima. Građani su mu uzvratili. Osjetio je da je došao kući, ali i stvarnu potporu građana', dodaje Bandov.

'To je onaj trenutak kada već postoji nekoliko gafova kandidatkinje za kancelarku iz Zelenih i kandidata iz CDU-a. Scholz je inače jedno tehnokratsko lice, klasični činovnik, koji mora sebe izgraditi na drugačiji način. Scholz se bavi radnim zakonodavstvom i radnim pravom. Odvjetnik je koji je direktno bio povezan sa sindikatima. Sindikati su centralno uporište SPD-a. Upravo je u tom području proklamirao - 12 eura za minimalnu satnicu za radnika. Liberali smatraju da je to neodrživo opterećenje i da se to ne može postići. Ako Olaf Scholz bude na tome ustrajao, ne znam kako će se postići kompromis. Jedna od mogućnosti je da se kaže da će se to napraviti npr. 2027. godine', izjavio je Bandov.

Bandov je istaknuo da se Olaf Scholz predstavljao kao prirodni nasljednik Angele Merkel. Njemački građani su zapravo trebali novu Angelu Merkel, nešto drugačiju i drugačijeg načina funkcioniranja. Tražili su stabilnost. Građani su zapravo dali podršku centrističkim smjerovima i strankama, a ne niti lijevoj radikalnoj niti desnoj radikalnoj opciji, napominje Bandov.

Na pitanje kako će izgledati Njemačka okrenuta u lijevo, Granić kaže da je to - lijevi centar i centar, barem što se tiče Olafa Scholza.

'Sve stranke koje će potencijalno biti, ako to i bude "semafor koalicija", su proeuropske stranke. Što se tiče digitalizacije, borbe protiv klimatskih promjena, oni imaju istu politiku kao i Angela Merkel. Što se tiče europske politike, kohezije, ako njemačka vlada bude "semafor koalicija", ona će voditi takvu politiku. Čekaju ih velika iskušenja - odnosi sa SAD-om, Kinom, odnosi unutar EU-a, izbori u Francuskoj. Što se tiče bazične europske politike, ako se dogovori "semafor koalicija", vodit će istu tu politiku', dodao je.

Objašnjavajući odnose zelenih i liberala, Pusić je istaknula da će se te dvije stranke dogovoriti jer znaju da će one zapravo odlučiti koja će od velikih stranaka biti na čelu koalicije.

'Zelena politika neće biti sporna. Oko minimalne satnice će biti rasprave. No jasna poruka njemačkih birača je bila - promijenit ćemo vlast. Sve stranke tu osjećaju odgovornost', kazala je.

Napomenula je i da njemački kancelar neće više sjediti na sastancima EPP-a nego na sastancima socijaldemokrata. To je velika promjena, istaknula je.

'Dvije ključne države Europske unije, Francuska sjedi s liberalima, a druga, Njemačka, po svoj prilici sjedit će sa socijaldemokratima. To će ojačati te opcije u Europi ili barem poslati jednu drugačiju poruku, jer je činjenica da je Angela Merkel 16 godina bila kancelarka i sjedila s EPP-om, jako doprinijela snazi EPP-a, pa i u Jugoistočnoj Europi. To će biti zanimljivo promatrati', dodala je.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.