Kada se donese ovaj zakon u Hrvatskoj će biti na popisu između 3.700.000 i 3.800.000 birača, što je broj koji je puno realniji u odnosu na sadašnji broj od 4.100.000. I drugo, za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH uveli smo institut aktivne registracije kao preduvjet da na jednim od sljedećih izbora uvedemo i dopisno glasanje za Hrvatski sabor jer zbog ustavnih odrednica znatno je otežano glasanje hrvatskih državljana bez prebivališta u RH', kazao je predstavljajući Zakon o registru birača ministar uprave Arsen Bauk

Naime, zakon po novome razlikuje dvije evidencije – registar birača i popis birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije - evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU. Po sadržaju i značenju odgovarao bi sadašnjem popisu birača.

S druge strane, popis birača postaje 'ad hoc popis' koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete - moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeti barem jednu radnju kojom se uvrštavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija).

Naime, hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj. Uz aktivnu registraciju, predviđena je i prethodna registracija za hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj koji žele glasovati u inozemstvu, i privremeni upis za one koji žele glasovati izvan mjesta prebivališta.

Upravo je institut aktivne registracije uznemirio oporbeni HDSSB i HDZ, koji su uvjereni da će on otežati glasanje dijaspore.

'Tražiti da oni, a to nije nerijetki slučaj za one koji žive npr. 300 ili 400 km ili više udaljeno, da moraju dva puta pristupiti našem veleposlanstvu ili konzulatu, dakle jednom da se registriraju i drugi put da idu glasovati. To je zapravo otežavanje njihovog prava glasa i to nije nešto što će povećati demokratičnost sustava, nego zapravo smanjiti participativnost našeg demokratskog sustava jer se uskraćuje ili otežava zapravo pravo glasa hrvatskim državljanima koji su u toj kategoriji, dakle koji prebivaju izvan Republike Hrvatske', kazao je HDZ-ov Davor Stier

Još dalje je u osudama išao njegov stranački kolega Dujomir Marasović

Zašto smo ograničavali Hrvatima u BiH recimo, da oni ne mogu glasati na 100 mjesta nego moraju u konzulate, u ambasadu. To je getoizacija. Poslati 300 ili 500 tisuća ljudi da glasuje u 50 kvadrata u jednom danu to vam je poslati ih u geto. I mi smo ih poslali u geto. Bespotrebno smo ih ponizili. Jesmo li mi normalni narod, imamo mozga i kako razmišljamo? Nije mi, stvarno mi nije jasno čemu je ovo trebalo sve skupa', zapitao se Marasović

Na glasovanje dijaspore osvrnuo se i u ime kluba HDZ-a Davorin Mlakar

'To znači, pred svake izbore morat će doći samo u diplomatsko-konzularna predstavništva i reći - ja želim sudjelovati u idućim izborima i na dan izbora morat ću recimo iz Colorado Springsa doći u Los Angeles 2000 km da bih mogao glasovati na izborima koji su raspisani u RH. To je ono što su neki već govorili, onemogućavanje ostvarivanja njihovog prava da glasuju na izborima koji se raspisuju u RH. I to je ono zbog čega mi mislimo da ovakav zakon s ovakvim rješenjem se ne može podržati', rekao je Mlakar, valjda zaboravivši da je glasanje dijaspore u veleposlanstvima propisano izmjenama Ustava 2010. kada je na vlasti bio HDZ.

Na prigovore HDZ-a da će Hrvati u dijaspori morati dva puta ići do veleposlanstva odgovorio je i ministar Arsen Bauk

'Kako će u ovom trenutku izgledati aktivna registracija? Tako da neće otežati ostvarivanje biračkog prava državljana RH jer će oni moći to napraviti na dan izbora u veleposlanstvu gdje dođu glasati i bit će aktivno registrirani i dobit će listić', razriješio je Bauk dileme.

Iako HDSSB i HDZ neće podržati zakon, zeleno svjetlo zakonu je stiglo od Hrvatskih laburista te stranaka vladajuće koalicije, pri čemu je SDP-ov Nenad Stazić objasnio zašto se Zakon o registru birača morao mijenjati.

Možda ovo sve skupa ne bi bilo ni potrebno da promatrači nisu pronašli glasanje mrtvih jer je netko došao s pet osobnih iz cijele svoje familije pa pet puta glasovao, ali to su promatrači ustanovili. E, to se hoće spriječiti, a čini se da vama smeta da se to nastoji spriječiti i da će se to u konačnici spriječiti', spočitnuo je Stazić HDZ-ovcima.

Odgovorio mu je HDZ-ov Mlakar, spočitnuvši mu da su za kontrolu birača zaduženi birački odbori, u kojima su sjedili i SDP-ovi predstavnici.

'Ja se pitam da li su možda ti mrtvi o kojima vi pričate glasovali za vas pa sada nastojite još i smanjiti mogućnost onih koji bi živi došli na izbore u stranim zemljama da se jave jer vam ne idu u prilog', kazao je Mlakar.

Repliku za Mlakara imao je i SDP-ov Marin Jurjević. 'Čudi me da niste bili zabrinuti i da niste držali tako plamene govore kada je u Kaštelima glasalo više ljudi nego što tamo živi, kad je to bilo u Vrgorcu, to vas nije zanimalo nekako. To vam je izgledalo nekako normalno. Dajte razmislite o tome kakva je bila percepcija javnosti u Hrvatskoj o tome što se dešavalo. A čuda su se dešavala i nije ih lako danas dovesti u red, ali se pokušava. Na jednoj adresi živjelo je, ne znam ni ja, 100 ljudi, a stan 30 kvadrata. Pa mi smo, ma koji Kinezi, mi smo sve zakone fizike oborili', kazao je Jurjević

HDZ-ovci su u svojim replikama, među ostalim, spočitnuli i zašto dijasporu predstavljaju samo tri zastupnika, no ministar Bauk i na to je imao odgovor.

Ja ću samo pročitati prebivališta kandidata na listi koja je jedina dobila zastupnike iz dijaspore na prošlim izborima - a to su Makarska, Zagreb, Osijek, Zagreb, Zagreb, Živinice i Škabrnja. Dakle, od tih državljana samo je jedan bio kandidat na listi i sedmorica državljana s prebivalištem u RH. Toliko koliko želimo o tome da se nečiji glas čuje', rekao je Bauk.

Prozvanim se osjetio HDZ-ov Ilija Filipović, jedan od onih koji su u Sabor došli s liste za dijasporu.

Sugerirano je onima koji idu na liste da imaju prebivalište u RH. Doći u Hrvatski sabor ne znači samo reći - ja sam iz dijaspore, nego znači ovdje zasnivati radni odnos. Bez osobne iskaznice ne možete doći na platni popis Hrvatskog sabora, ne možete dobiti zdravstveno osiguranje, ne možete ostvariti neka temeljna prava, da ne govorimo što to daje osobna iskaznica kao dokument. Vi sad čitate iz kojih su sve sredina izabrani zastupnici iz Hrvatskog sabora. Pa zar mislite da bi mogao zasnovati radni odnos ovdje netko da je došao iz Australije, iz Kanade, iz Njemačke. Zar mislite da bi on dopisno radio ovdje i preko linka rasprave vodio ovdje u Hrvatskom saboru kao izabrani zastupnik dijaspore? Onda to treba definirati na jedan drugačiji način. Ne treba uzeti gumicu i ponižavati Hrvate izvan RH, oduzimati im pravo aktivnom registracijom da ne mogu imati osobnu iskaznicu', kazao je Filipović.

Kratak odgovor imao je Bauk. 'Hrvatski državljanin koji ima prebivalište u RH nije Hrvat izvan RH i to je sve što imam reć' o toj temi', zaključio je Bauk

Zakon će podržati i predstavnici SDSS-a, čiji je Mile Horvat kazao da je po intonaciji saborskih rasprava jasno da se bliže izbori.

'Nije dobro da sve predizborne aktivnosti pred svaki izborni ciklus kreću s oštrom retorikom u odnosu između većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine. To nije dobro, ali je to definitivno obilježje gotovo svakog predizbornog ciklusa ovih godina', rekao je Horvat

Replicirao mu je HDZ-ov Marasović. 'Smatram da nije samo SDSS predstavnik srpskog naroda. Ja se kao zastupnik u Saboru isto smatram zastupnikom srpskog naroda i zastupnikom srpskih interesa u ovom Saboru, zašto ne? Smatram da srpskom narodu treba vratiti osmijeh u Hrvatskoj. Kako ćemo vratiti osmijeh kada Pupovaca ja nikad nisam vidio da se smije niti u Saboru, niti u hodniku, niti u kafiću', kazao je Marasović