U Zagrebu je ukupno 975 skloništa u koja omogućuju sklanjanje tek 20 posto stanovnika glavnog grada, doznajemo od Petra Vitasa, pročelnika Područne uprave za zaštitu i spašavanje Zagreba. Napominje da su iskustva iz Domovinskog rata pokazala da se dodatnim osiguranjem, poput vreća s pijeskom, i svi ostali podrumski prostori mogu učiniti adekvatnima u slučaju ratne ugroze. Pitanje atomskih skloništa ponovno je pak aktualizirao Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba.

Skloništa za eventualnu nuklearnu havariju

Iako posredne ili neposredne ratne ugroze nema, činjenica da je Nuklearna elektrana Krško smještena nekoliko desetaka kilometara od Zagreba, dovoljna je da se održavaju postojeća atomska skloništa, koja bi u slučaju havarije Krškog pružila kakvu-takvu kratkotrajnu zaštitu od radijacije.

Od 975 skloništa u Zagrebu, 697 ih je u stambenim objektima, 148 u ustanovama te 130 u zgradama poduzeća. Godine 2010. gradonačelnik Milan Bandić donio je zaključak o imenovanju 1.246 voditelja skloništa čija je zadaća briga i organizacija korištenja sklonišnog prostora, doznajemo u DUZS-u. Za nadzor su pak zadužena tri inspektora zaštite i spašavanja koji kontroliraju stanje skloništa u Zagrebu.

Upis posljednje kontrole 1995?!

No oni godišnje obiđu tek 70-ak skloništa, s naglaskom na skloništa u školama, vrtićima, bolnicama… 'Inspekcijski nadzor obavlja se uvidom u dokumentaciju skloništa, kao i vizualnim pregledom samog skloništa. Pod dokumentacijom skloništa, osim Knjige održavanja skloništa, podrazumijeva se Zapisnik o izvršenoj tehničkoj kontroli skloništa koji je provela ovlaštena pravna osoba', kaže nam Vitas. Napominje da su tri inspektora premalo te da bi ih trebalo biti barem šest.

Za funkcionalnost atomskog skloništa potrebno je obratiti pozornost na niz elemenata; od stanja vrata koja hermetički zatvaraju prostor do filtera u pročišćivačima zraka. U samostojećem atomskom skloništu na zagrebačkim Gredicama zatekli smo nimalo zadovoljavajuću situaciju. Sklonište je unajmio stolnoteniski klub. Inventar skloništa poput kreveta i sanitarnih čvorova razmješteni su u niz prostorija. Filteri za zrak datiraju iz 1989. godine. U požutjeloj knjizi nadzora zadnja upisana godina je 1995! I Ante Perica iz PUZS Zagreba nije bio previše zadovoljan viđenim, no uvjerava nas da je sklonište inspekcija sigurno obišla od te 1995. godine, samo to nije zabilježeno.

Usto, skloništa moraju biti obilježena, na ulazu u zgradu ili objekt u kojem je sklonište mora biti odgovarajući znak kako bi građani znali gdje se skloništa uopće nalaze. Na skloništima koje smo obišli, znakova nema. No nisu svi primjeri negativni. Znaka, doduše, nema ni na ulazu u obližnju stambenu zgradu u kojoj je atomsko sklonište istog kapaciteta, no prostor nije iznajmljen te je potpuno uređen za eventualni smještaj stanovnika.

Više pogledajte u videoprilogu