Slučaj bivšeg agenta KGB-a Mihaila Golovatova izazvao je diplomatski skandal između Austrije i Litve jer su Austrijanci odlučili da ga neće izručiti, iako se Golovatova optužuje smrt 14 ljudi 1991. Cijela priča samo je još jedan podsjetnik kako Austrija optužene za razne zločine baš i ne isporučuje uvijek onima koji ih traže, a na tu kartu je neuspješno igrao i bivši premijer Ivo Sanader
Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite u svojoj zemlji poznata je kao čelična dama. Ova ugledna europska političarka je svoju političku karijeru započela u Ministarstvu vanjskih poslova, onda je preuzela financije, a prije nego je postala prva predsjednica Litve bila je i povjerenica u Europskoj komisiji. Predsjednici Grybauskaite odlično je, dakle, poznat diplomatski način komunikacije, pa se očito namjerno odlučila za potpuno drukčiji pristup, kada je ovaj tjedan optužila Austriju da štiti optuženike za zločine.
Povod tome bio je slučaj bivšeg agenta KGB-a Mihaila Golovatova, kojeg se u Litvi sumnjiči da je 1991. godine izazvao smrt 14 ljudi, u vojnoj akciji protiv prosvjednika za državnu neovisnost i odvajanje od SSSR-a. Dalia Grybauskaite je za bečki dnevnik Die Presse ljutito postavila i sljedeća pitanja: 'Znači li to da će se ubuduće osobe optužene za zločine protiv čovječnosti moći slobodno zadržavati u Austriji? Hoće li austrijsko pravosuđe opet tako reagirati?'
Austrija je, unatoč međunarodnoj tjeralici, odlučila da Golovatova neće izručiti, pozivajući se na tehnikalije oko uhidbenog naloga. Tamošnji mediji pak spekuliraju da je pravi razlog sumnja u mogućnost da Golovatov, danas sportski djelatnik, doista dobije pošteno suđenje u Litvi, u kojoj je unaprijed demoniziran u sigurnog krivca.
Nemoralno, zakonski ispravno
Austrijanci su pravosuđu Litve dali tek nekoliko sati vremena da dostave dodatno objašnjenje uhidbenog naloga, iako taj rok po pravilima može trajati i 18 dana, a u posebnim slučajevima čak i 40. Litvanci u tako kratkom roku nisu stigli dostaviti odgovarajuće dokumente, nakon čega se bivši KGB-ov agent našao na slobodi. Spominje se da je možda i Rusija intervenirala, no zasad svi tu odlučno poriču, najglasnije službeni Beč.
Viviane Reding, povjerenica EK za pravosuđe, izjavila je da se Austrija ponašala odgovarajuće pravnim propisima, ali je napomenula da ovaj slučaj ima i svoju političku stranu: 'Ne smijemo zaboraviti da postoji i ta dimenzija. Upozorila sam ministre pravosuđa da iskreno i otvoreno surađuju jedni s drugima.' Austrijska ministrica Beatrix Karl također ponavlja da je odluka pravno ispravna. Ipak, ovo nije prvi slučaj da je Austrija odlučila zaštiti nekoga od kriminalnog progona u drugoj državi.
Poznat je slučaj Milivoja Ašnera, ustaškog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata, koji se od hrvatskog pravosuđa skrio u Austriji, čije je državljanstvo također imao. Hrvatska je zatražila izručenje Ašnera, no ono je odbijeno uz objašnjenje da dotični zbog poodmakle dobi nije zdravstveno sposoban za suđenje. Nekoliko godina kasnije novinari su našli Ašnera kako se zabavlja na jednoj nogometnoj fešti te potpuno lucidno razgovara, ali i poslije objave te priče Austrijanci se nisu previše angažirali da ustaškog zločinca, optuženog i za ubijanje ljudi, privedu pravdi.
Dugotrajan i kompliciran proces izručenja imao je i Vladimir Zagorec, bivši general koji je u Hrvatskoj bio optužen za krađu i pronevjeru. Beču je trebalo godinu i pol dana da Zagoreca konačno izruči Hrvatskoj jer se on pozivao na to da je optužnica politički motivirana te da neće imati fer suđenje u Hrvatskoj. Zanimljivo, jednake argumente imao je i bivši premijer Ivo Sanader, sve dok nakon šest mjeseci nije promijenio ploču i zatražio hitno izručenje Hrvatskoj.
Još jedan indikativan slučaj jest uhićenje bosanskog generala Jovana Divjaka. Njega srbijansko pravosuđe tereti za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici 1992, kada je nastradala kolona vozila JNA. Austrijanci Divjaka već mjesecima ne izručuju Beogradu jer smatraju - da je optužnica politički motivirana te da neće imati fer suđenje! Divjakov slučaj ipak se razlikuje od ostalih jer svi pravni stručnjaci optužnicu protiv Divjaka smatraju neuvjerljivom, a neki i politički dirigiranom. Čini se da će cijela stvar završiti tako da što će Austrijanci pustiti Divjaka čim smisle pravno-tehnički način da to učine.
Austrijska opozicija je oštro kritizirala ponašanje pravosuđa u pitanju Golovatova. Zanimljivo, na istoj strani su se našli Zeleni i ultradesničarski FPÖ, predloživši da se ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger ispriča svojem litavskom kolegi. 'Moramo Litvancima reći da razumijemo njihove brige te da želimo do kraja pravno raščistiti cijelu stvar', poručio je vanjskopolitički stručnjak FPÖ-a Johannes Huebner.
Sreću cijelom situacijom izrazio je samo Golovatov, inače vođa KGB-ovih specijalaca, koji su 1991. upali u zgradu državne televizije i ubili 14 ljudi. Austrija pak možda jest postupala u skladu s pravnim propisima, ali je pritom zaboravila postupati u skladu s moralom, ocjena je novinskih komentatora u Beču.
