Incident koji se ove subote dogodio na Poljudu najteži je od 2010., kada je policajac Kristijan Trokter ostao bez oka uslijed eksplozije topovskog udara na Dinamovu stadionu u Zagrebu.

Da su vatrogasci pod stalnom ugrozom na derbijima, medijima je potvrdio Ivano Kovačević, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Split. 'Posljednjih pet-šest godina jedan do dva vatrogasca strada na derbijima', kazao je.

Kolika je količina pirotehnike bila na Poljudu tijekom derbija, zabilježio je delegat utakmice Ante Vučemilović: 'Od 62. do 68. minute ubačeno je 45 baklji, od toga 13 u teren za igru, devet dimnih bombi, pet strobova i 17 topovskih udara…'

Mate Laušić, general pukovnik u mirovini i bivši načelnik Uprave Vojne policije te prvi šef osiguranja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u svojoj policijskoj karijeri odradio je niz sigurnosno zahtjevnih, posebice nogometnih događaja.

Za tportal je analizirao incident na Poljudu, naveo tko su po njemu krivci te pojasnio kojom metodom golema količina pirotehnike dospije na stadione.

Za početak, upozorava kako je u posljednje vrijeme sustav 'popustio'. Navikavamo se na incidente, mirimo se s njima. 'To je prihvaćeno kao nešto sasvim normalno. Normalno je da se unose baklje, normalno je da se bacaju, normalno se plaćaju kazne HNS-u ili Fifi', poručuje Laušić i dodaje da je svjestan toga da je nemoguće 100 posto spriječiti unošenje baklji i topovskih udara, no da se mogu poduzeti maksimalne mjere u sterilizaciji stadiona i šire zone.

Pirotehnika ranije sakrivena na stadion?

'Znam da smo mi 48 sati prije visokorizične utakmice radili protueksplozijski pregled stadiona. Bili smo skromni sa psima za pregled pa je sve rađeno ručnim pregledom', kaže Laušić i prisjeća se situacije iz 80-ih godina, kada je dokazano da je osoblje kluba 'bunkeriralo' pirotehniku na stadionu prije utakmice.

Ne isključuje da je i u Splitu to jedna od opcija.

Druga opcija je unos netom prije utakmice. Tu apostrofira, osim nedovoljnog pregleda stadiona, zaštitarske pretrese koji, kako se početak utakmice približava, znaju biti manjkavi.

'Iz prakse znam da se objekt zaposjeda satima ranije, a nekoliko sati prije utakmice otvaraju se ulazi za gledatelje. Najgore prođu oni koji prvi ulaze jer su zaštitari svježi i odmorni, pa provjeravaju doslovno od glave do pete. Kako sati odmiču, napetost raste, gužva raste. Zaštitari se više ne saginju do pete, nego do koljena, u zadnjem satu do pojasa, a zadnjih 15 minuta je - ajde ulazi', smatra Laušić.

Stoga smatra kako je ovaj incident uzrokovao splet nedovoljne kontrole i sterilizacije objekta te štednje na zaštitarima, kao i da je pirotehnika unesena u zadnjim trenucima na stadion ili je na njemu ranije sakrivena.

'Cure u grudnjacima i gaćicama znale unositi baklje'

Bez obzira na pojedince, za nerede na svom teritoriju po zakonu je odgovoran i klub, na čijem se stadionu igra utakmica. Klub je zadužen za angažman zaštitara, za plaćanje usluga policiji. A to iziskuje troškove.

'Nema niskorizičnih faktora za huliganizam - ako se vrši pregled putnika na aerodromu bez obzira radi li se o ženi, djeci, starcu, invalidu, isto se tako treba raditi sigurnosni pregleda gledatelja. Pa bilo je slučajeva da su cure u grudnjacima i gaćicama znale unositi baklje, ali i starčekima s kišobranima plate pivu pa oni u kišobran sakriju dvije baklje', prisjeća se Laušić i zaključuje da se pregledavati moraju baš svi.

Kakve kazne čekaju počinitelja?

Splitska policija privela je ukupno 34 osobe zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koji se odnose na zlouporabu pirotehničkih sredstava. Tko je bacio topovski udar kojim je ozlijeđen vatrogasac, još nije poznato.

Damir Primorac, koji predaje sportsko prekršajno pravo na poslijediplomskom specijalističkom studiju Pravnog fakulteta u Splitu, a ujedno je odvjetnik Hajduka, načelno je prokomentirao ovu temu s pravnog aspekta.

Treba, naglašava, razlučiti tri vrste odgovornosti: prekršajnu, kaznenu i disciplinsku. Ovih 34 privedenih prekršajno će biti kažnjeni, i to novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom od 30 do 60 dana. Naime, nije svako bacanje pirotehnike kazneno djelo, no ako se među njima nađe onaj koji je bacio topovski udar što je vatrogascu otkinuo dio prsta, tu prelazimo iz prekršajne u kaznenu domenu.

'Imamo odgovornost prema Kaznenom zakonu zbog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom. Ako se ozljeda vatrogasca kvalificira kao teška tjelesna ozljeda, nema razloga da se u najmanju ruku podnese kaznena prijava, za koju je zapriječena kazna od jedne do deset godina zatvora. Ako je u pitanju lakša tjelesna ozljeda, onda se ide opet na prekršaj. No ako je i lakša, ne mora značiti da se tu opet ne radi o kaznenom djelu dovođenja u opasnost života i imovine. Onda je kazna blaža, od šest mjeseci do pet godina zatvora', pojašnjava Primorac.

Počinitelju s Poljuda zacijelo će olakotna okolnost biti činjenica da mu nije bila izričita namjera ozlijediti vatrogasca, za razliku od slučaja iz 2010. na Maksimiru.

Počinitelj je tada bacio topovski udar direktno na policajca Kristijana Troktera, nanio mu tešku tjelesnu ozljedu i za to odslužio četiri godine zatvora.

Disciplinska kazna HNS-a

Tu je i disciplinska odgovornost samog nogometnog kluba na čijem se terenu igralo. Za lakše izgrede tu je novčana kazna, za teže i ponovljene slijedi set zabrana od zabrana igranja do 12 utakmica na svom stadionu do igranja bez gledatelja. Sportske novosti navode kako je Hajduk u Hrvatskoj nogometnoj ligi do sada igrao 11 utakmica na praznom Poljudu.

Osim toga, moglo bi im se dogoditi da moraju obeštetiti stradalog vatrogasca, kako što je to Dinamo morao zbog spomenutog slučaja iz 2010.