Govoreći o tome kako se dolazi do informacija o krivotvorenoj robi Babić je rekao da postoji sustav analize rizika koji pomaže u detekciji takve robe.

'Roba koja dolazi kroz luku Ploče uglavnom ide za Bosnu i Hercegovinu, ona roba koja dolazi u luku Rijeka ide za Hrvatsku i države srednje Europe, a roba koju zaustavljamo na balkanskoj ruti uglavnom ide za Hrvatsku ili ide za zapadnoeuropsko tržište', kazao je Babić u Dnevniku HTV-a.

Istaknuo je da carinska služba nema resursa da pregleda svaku pošiljku. Hrvatska je negdje na razini kontrole u Europskoj uniji.

'Mi možemo kontrolirati negdje oko pet posto proizvoda. Naše kontrole imaju rezultate', dodao je.

Odgovarajući na pitanje koliko su kupci sigurni da u legalnoj trgovini neće kupiti krivotvoreni proizvod rekao je da to sve ovisi o kakvoj trgovini je riječ.

'Ako govorimo o trgovini u trgovačkom centru onda je ta šansa izuzetno mala, gotovo nikakva. Ako je pak riječ o maloj trgovini npr. na obali, tržnici ili je to štand na plaži, onda je veća vjerojatnost da će se naići na krivotvoreni proizvod jer se brendirani proizvodi ne prodaju na takvim mjestima'.

Uistinu različiti proizvodi mogu biti krivotvoreni, pa i viličar. To Babiću nije ništa čudno. Ako je na viličar neovlašteno stavljena oznaka u proizvodnji, bez odobrenja nositelja prava, onda je i taj viličar krivotvorena roba, pojasnio je Ninoslav Babić.

Cijeli razgovor možete pogledati ovdje.