Jelena Šimić Valentić, sommelierka i vinska edukatorica uvjerena je da je želja Hrvata da se vinski obrazuju sve veća, a evo koja domaća vina preporučuje za svečanosti koje nas čekaju u prosincu
Pjenušac se pije samo u ponoć za Novu godinu i za velika događanja!? Ako nije iz pokrajine Champagne – ne računa se? Kakvi su Hrvati s vinom s mjehurićima? Koja vina piti za Badnjak, a koja za Novu godinu? Eto neka od pitanja i dvojbi iznjedrenih iz stavova tek sporadično upućenih konzumenta u vino što sam ih zapisao u notes i dosjetio ih se u prosincu, mjesecu u kojem ne nedostaje ni pjenušaca niti dobrih vina. Prije bi se reklo kako je prosinac unatoč imenu od svih mjeseci najzagrijaniji, što nas pak vodi majci svih vinskih pitanja: kako piti i ostati trijezan? Na sve te dvojbe odgovore ima Jelena Šimić Valentić, sommelierka i vinska edukatorica, osnivačica Pupitresa, prvog butika vinske kulture u Hrvatskoj.
Jelena ima sommeliersku diplomu Hrvatskog sommelier kluba, a polaznica je treće razine WSET–a (stručnog obrazovnog programa Wine and Spirits Education Trust) najprestižnije svjetske institucije za edukaciju o vinu i žestokim alkoholnim pićima. Iza nje je dvanaestogodišnje iskustvo u ugostiteljstvu, a osim što strastveno i predano vodi mjesečne vinske radionice za polaznike, Jelena je i individualna trenerica u Vinskoj školi jedan na jedan, savjetnica u brojnim hotelima, wine-barovima i restoranima kako u kreiranju eno-gastro doživljaja tako i edukaciji osoblja.
Ovaj mjesec u svojoj školi nazvali ste mjesecom pjenušaca. Za početak možda je dobro objasniti neke predrasude na koje se još zna naići u vinskim laičkim društvima. Što su pjenušci i kad se piju? Kako Hrvatska stoji u toj kategoriji vina?
Pjenušci za mene označavaju slavlje, radost, nazdravljanje, zahvalnost... Pjenušcima je najbolje započeti obrok, bilo ručak ili večeru. Oni osvježavaju i dobar su uvod u svako jelo i šteta bi ih bilo vezati za jedan praznik. Pjenušci idu uz svaku svečanu prigodu. Šampanjcem zovemo samo pjenušava vina koja nam dolaze iz francuske regije Champagne. Dakle i šampanjac je pjenušavo vino, ali jedna na primjer pjenušava cava iz Španjolske nije šampanjac. Hrvatska je sve više i više poznata po proizvodnji vrhunskih pjenušavih vina rađenih šampanjskom metodom i ponuda je jako velika. Izaberete li za ove svečane dane Tomca, Šembera, Peršuriće, Kabolu, Meneghettija, Kosa, Puhelek–Pureka, Bolfana, Cmrečnjaka... sigurna sam da ćete uživati. Njihovo je idealno mjesto u večeri aperitiv i moraju biti dobro rashlađena na temperaturi od četiri do šest stupnjeva Celzijeva.
452831 ,452088 ,450225 ,449431
Prethodna pitanja pokazuju važnost vinske educiranosti. Održavate vinske škole diljem Hrvatske? Kakva su vam iskustva? Tko ih polazi?
U dvije godine postojanja vinske škole imala sam 198 vinskih radionica. Više od 6.800 građana prošlo je neku od radionica. Jako sam ponosna na taj rezultat koji je nastao samo velikim radom, snažnom upornošću koja je bila vođena strašću. Polaznici vinske škole ljubitelji su vina koji vole vino i žele naučiti više o njemu, a i oni koji se prvi put s njim susreću i žele ga upoznati. Također provodimo stručne vinske obuke za zaposlenike hotela, restorana i wine-barova. Moja iskustva pokazuju da, kad su vina posrijedi, interes za educiranjem sve je veći. Nije samo riječ o osobama koje zbog svoje profesije žele o vinima doznati više, nego se priča širi i na druge krugove.
Kako procjenjujete opću razinu vinske kulture? Koliko Hrvati uopće imaju svijest o Hrvatskoj kao vinskoj zemlji?
S obzirom na to da je kroz vinske radionice u dvije godine prošlo gotovo sedam tisuća polaznika koji su sigurno svojim prijateljima prenijeli impresije i novostečeno iskustvo i znanje, sigurna sam da se stvara prava vinska revolucija. Potrošači vina sve su educiraniji. Žele učiti više o vinu. Vole učiti o njemu. Vino je izuzetno kompleksna materija, ali ono što je moja misija kroz vinsku školu jest demistificirati ljudima vino, približiti im ga. Zaraziti ih ljubavlju prema vinu. I na taj način sam sigurna da raste i opća razina vinske kulture u Hrvatskoj. Hrvatska vina imaju izniman potencijal, mi smo uistinu vinska zemlja, o čemu pogotovo svjedoče naše autohtone vinske sorte kao što su tribidrag, plavac mali, pošip, malvazija dubrovačka, debit, grk...
Vinu se posebna pozornost pridaje tijekom blagdana. Kako bi izgledao vaš izbor omiljenih hrvatskih vina s obzirom na različite prigode? Primjerice, uoči Božića jede se bakalar i riba, koje biste vino preporučili i zašto? Koja vina kombinirati s božićnim slasticama? Koja je morska, a koja kontinentalna varijanta? Što s novogodišnjim trpezama? Koja su naša vina dobri aperitivi, a koja desertna?
U mojoj obitelji oduvijek se pije vino. Suprug i ja prijateljima umjesto kave nudimo čašu vina. U tom smislu kod nas blagdani ne mijenjaju puno, uoči Božića i za Novu godinu otvaramo vina kao što to radimo i svaki dan. Već sam rekla kako su pjenušci sjajan aperitiv i uvod u sve što vas kasnije očekuje za blagdanskim stolom. Ovisno na koji način ste pripravili bakalar i ribu ovisi puno koje ćete vino odabrati. Važno je napomenuti da uživate u vinima. Naravno, umjereno. Nemojte čuvati vino za posebne prigode. Svaki dan je poseban i treba ga nazdraviti vinom. Kušajte našu istarsku malvaziju, slavonsku graševinu, iločki traminac, korčulanski pošip, hvarski, pelješki, brački plavac mali...
Od desertnih kušajte predikat Bodrena, Krauthakera, Kutjeva, kušajte prošek Tomića ili Bibicha, nazdravite uz desert coronom grande Benvenutija, varijacije su bezbrojne...
Mislim da je vrijeme za pitanje koje ste sami postavili na svojoj stranici na Facebooku - kako kušati brojna vina, a ostati trijezan?
Za početak objasnimo razliku između običnog pijenja i kušanja. Nakon što smo uzeli gutljaj vina, nije dovoljno brže bolje progutati vino. Da biste uistinu prepoznali kvalitetu vina, između ostalog, jako je važno nakon što uzmete gutljaj vina - grgljati ga.
Pustite vino da se razlije po cijeloj usnoj šupljini i cijelom jeziku gdje se nalaze papile koje će vam pomoći raspoznati razne osjete pomoću kojih ćete moći procijeniti i prepoznati okus slatkog, slanog, kiselog i gorkog.
Nakon što ste progrgljali i prokotrljali vino u usnoj šupljini, lakše ćete moći procijeniti sve elemente u vinu od šećera, alkohola, viših alkohola, do kiselina, tanina i mineralnih soli. Grgljajući vino, unosimo molekule kisika te se na taj način oslobađaju brže i arome u vinu će postati još intenzivnije.
Vino se lagano zagrijava pa i zbog toga arome postaju intenzivnije. E sad ono – kako kušati, a ostati trijezan. Kod kušanja je važno na kraju ispljunuti vino u pljuvačnicu. Pokušajte ovako kušati vino pa ćete vidjeti ogromnu razliku, nego kad ga samo popijete na način na koji ste inače pili. A za pijenje, odgovor se zna već od 6.000 prije naše ere kada su prema arheološkim dokazima proizvedena prva vina. Stane u jednu riječ – umjerenost.