Kako bi Hrvatska iskoristila što više sredstava koja su joj na raspolaganju iz EU fondova nužno je pojednostaviti natječajnu dokumentaciju te olakšati pristup sredstvima, istaknuto je danas na konferenciji za novinare održanoj u sklopu konferencije 'Europski strukturni i investicijski fondovi u perspektivi 2014. - 2020.: Novi izazovi i perspektiva hrvatskih korisnika'.
Hrvatskoj je u programu IPA na raspolaganju bilo 835 milijuna eura, od čega je ugovoreno oko 75 posto, a do sada isplaćeno nešto manje od 50 posto ukupne alokacije (preostala sredstva su iskoristiva do kraja 2016).
Ulaskom u EU Hrvatskoj će iz strukturnih fondova na raspolaganju biti gotovo 11,6 milijardi eura u razdoblju od sedam godina, što je 12 puta više od iznosa koji je imala na raspolaganju u programu IPA
Zbog toga je, kako je istaknuto, važno aktivno zagovarati poboljšanje natječajne dokumentacije i procedura kako bi se u što većoj mjeri iskoristila raspoloživa sredstva.
Direktorica obrta EU Projekti Ariana Vela predstavila je rezultate javnog savjetovanja o prvim objavljenim natječajima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u sklopu kojeg su analizirani dosad objavljeni natječaji, identificirani problemi te izrađene konkretne preporuke kako unaprijediti i pojednostaviti dokumentaciju i korisnicima olakšati pristup EU fondovima.
Tako je između ostalog navela da, osim što je prijavna dokumentacija komplicirana i nepotrebno opsežna (često se sastoji od 12 različitih dokumenata), unaprijed potrebno dostaviti i cijeli niz statusnih dokumenata, kao što su registracijski dokumenti, potvrde Porezne uprave, bankovni obrasci i financijska izvješća, što nepotrebno opterećuje i prijavitelje i evaluatore, stvara nepotrebne troškove i dovodi do kašnjenja evaluacije.
Posebno je zabrinjavajuće što se dobar dio natječaja provodi prema pravilu 'tko prvi, njegova djevojka', odnosno prema redu zaprimanja i to doslovno prema minuti u kojoj je poslana projektna prijava.
Svoditi prave investicije i projekte na pitanje brzine šalterskih službenika u pošti je apsurdno, a posebice smeta činjenica što projekt može izgubiti financiranje jer je poslan minutu kasnije, iako ima mnogo bolje pokazatelje od onih koji su dobili sredstva, kazala je Vela.
Dodatna otegotna okolnost je i činjenica da evaluacijski kriteriji nisu prilagođeni posebnostima sektora niti stvarnom poslovanju. Tako primjerice, kaže Vela, nije važno kolika je kvaliteta aktivnosti koju prijavitelj treba provesti i koji će rezultat polučiti, nego se boduje isključivo broj aktivnosti.
To znači da prijavitelj koji kupuje opremu s kojom će podići proizvodne kapacitete za 50 posto i zaposliti 30 osoba gubi najmanje 7 od 10 bodova zato što nije identificirao aktivnosti edukacije, konzultanata i slično. Ocjenjivati se treba kvaliteta aktivnosti i rezultata koje postižu, a ne njihov broj, smatra Vela.
Ističe kako je nužno kvalitetno pripremiti natječajne procedure i potencijalnim korisnicima olakšati pristup sredstvima na temelju pravednih, jasnih i transparentnih uvjeta natječaja i dokumentacije, što nije učinjeno.
Ako se nastavi prema pravilu 'tko prvi, njegova djevojka' nemojmo očekivati da će stopa iskorištenosti strukturnih fondova u Hrvatskoj biti veća od onoga što smo dosad iskoristili u sklopu programa IPA, a to je manje od 50 posto, kazala je Vela.
Konferenciju su organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK), Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Privredna banka Zagreb (PBZ), Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge EU Projekti te Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte - IRPEU.
