Osobe koje se bave prostitucijom višestruko su marginalizirana i stigmatizirana populacija koja trpi velike količine nasilja svodnika, klijenata, obitelji, zajednice, a često i državnog aparata. Kako bi dobili uvid u kršenja prava i oblike nasilja kojima su izložene, u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar provode istraživanje regulacije prostitucije u Hrvatskoj te komparativnu studiju politika prostitucije u Hrvatskoj i Sloveniji
U Hrvatskoj se osobe koje se bave prostitucijom kažnjavaju prekršajno, a najviše postupaka vodi se protiv osoba koje rade na ulici, upozorila je za tportal Ivana Radačić, voditeljica istraživanja regulacije prostitucije u Hrvatskoj iz Instituta Ivo Pilar. Podsjetila je da 'istraživanje sudske prakse Prekršajnog suda u Zagrebu u 2014. i 2015. godini pokazuje da se radi o ženama koje su u teškom ekonomskom i socijalnom položaju: većinom su nezaposlene i teškog imovinskog stanja, slabo obrazovane i majke (često samohrane) većeg broja djece, a u postupcima često iskazuju da ih ekonomska situacija primorava na prostituciju'.
'Uhićuje ih se najčešće tijekom policijske ophodnje ili se šalju prikriveni istražitelji, ali i kad pozovu policiju zbog nasilja klijenata. U postupcima nisu zastupane, a osude se temelje na priznanjima. Katkad, kad rade zajedno, progone se i u kaznenom postupku. Osim toga, katkad im se krše roditeljska prava te nemaju socijalnu i zdravstvenu zaštitu', upozorila je Radačić. S obzirom na to da je u komparativnoj studiji politika prostitucije uz Hrvatsku uzeta Slovenija, Radačić objašnjava da u toj zemlji ima više empirijskih istraživanja prostitucije, a i Slovenija je 2003. ukinula odredbu o prekršajnom kažnjavanju za odavanje prostituciji.
'Pozivamo na prestanak kažnjavanja ovih osoba i uspostavu sustava podrške za one kojima je potrebna te pozivamo osobe koje se bave prostitucijom da se odazovu istraživanju jer smatramo da bi u izradi i provođenju politika prostitucije trebalo voditi računa o njihovim iskustvima i potrebama', opetovala je poziv Radačić te upozorila i medije na primjereno izvještavanje jer 'način medijskog pisanja utječe na odnos (ne)povjerenja između istraživača, medija i seksualnih radnica i radnika.
Podsjetimo, prostitucija je u Hrvatskoj regulirana putem dva zakona. Prvi je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, na snazi od 1977. godine, i osim jezične prilagodbe sa srpskohrvatskog jezika na hrvatski jezik nije prošao ni kroz kakve drugačije izmjene te izriče zatvorsku ili novčanu (još uvijek izraženu u njemačkim markama) kaznu za odavanje prostituciji ili pomaganje vršenju prostitucije. Drugi je Kazneni zakon iz 2013. godine, a tereti osobe za poticanje prostitucije i svodništvo.
Za prekršaje protiv javnog reda i mira u velikoj mjeri kažnjava se žene, a od 2012. godine predlaže se i kriminalizacija klijenata. Država, međutim, nikada nije provela službenu studiju, zbog čega ne znamo točan broj žena koje se bave prostitucijom u Hrvatskoj, a koje zbog izražene stigmatizacije nisu organizirane da bi se izborile za svoja prava
Upravo na Međunarodni dan uklanjanja nasilja protiv seksualnih radnica i radnika, koji je prvi put obilježen 2003. godine kao prisjećanje na žrtve ubojice iz Zelene rijeke iz Seattlea, okupljaju se seksualne radnice i podržavatelji njihovih prava kako bi se prisjetili svih žrtava i organizirali protiv diskriminacije koju trpe.
