Je li vam poznata situacija: bolesni ste i želite se naručiti za pregled ili neku drugu zdravstvenu uslugu, no nikako ne uspijevate. Naime, unatoč e-naručivanju, za neke zdravstvene usluge još uvijek je potrebno doći osobno ili poslati, bilo e-mailom ili faksom, kopiju odnosno skeniranu uputnicu, no nove tehnologije vam baš ne idu. Možda imate 'sreću' i da živite u malom mjestu, gdje su vam zbog rentabilnosti zadnjih par godina autobusne linije reducirane, a baš prije koji dan, recimo, zatvorili su i mjesni poštanski ured iz kojeg biste inače poslali faks s uputnicom bolničkom centru. Kad ste ipak nekako iznašli rješenje, to jest oko naručivanja vam je 'uskočio' pomoći netko mlađi - jer telefonom se više ne možete naručivati, a trošak vam je i gubljenje pola dana do najbližeg bolničkog centra u gradu, slijedi novi šok. Liste čekanja su zbog nedavnog štrajka produljene pa se pitate: hoćete li traženu zdravstvenu uslugu dočekati?
No iznenađuje što, unatoč tome što su se za nedavnog štrajka liječnika liste čekanja povećale četiri puta, naši ljudi se zbog toga uglavnom nisu žalili, već su radije solidarno ostajali doma.

'U proteklom razdoblju za neke su se dijagnostičke postupke i zahvate liste čekanja smanjile, dok su se za neke povećale. Povećanju je djelomično pridonijelo smanjenje bolničkih proračuna, dok su se značajno povećale tijekom štrajka liječnika', kaže glasnogovornica Ministarstva zdravlja Tamara Marinković Margetić

Napominje da su se u dva mjeseca štrajka liječnika liste čekanja povećale četiri puta, a značajan porast listi čekanja prvo se pojavio u bolnicama u Dubrovniku, Karlovcu, Čakovcu, Vinkovcima, koje su stoga detektirane kao 'kritične točke', ali s trajanjem štrajka liste su se povećavale i u drugim bolnicama i u kliničkim bolničkim centrima, što je bio glavni razlog za uvođenje radne obveze. Ističe da se od prosinca u većim kliničkim bolnicama liste čekanja nastoje postupno smanjiti kroz dodatni rad u poslijepodnevnim satima i subotom.

'Zbog štrajka tijekom rujna, listopada i studenog značajno su se povećale liste čekanja na sve operativne zahvate jer su odgađane zakazane operacije. Zbog toga je Ministarstvo zdravlja tijekom štrajka svakodnevno primalo prijave građana i interveniralo ako smo procijenili da bi zbog odgode moglo doći do pogoršanja zdravlja bolesnika ili do nastanka invalidnosti.

U značajnom broju otkazivani su dijagnostički postupci, pa je dijelom opseg poslova ukupno smanjen jer pacijenti, znajući da je štrajk, nisu dolazili u bolnice', veli glasnogovornica resornog ministarstva Marinković Margetić.

Liste čekanja i problem centralnog naručivanja dio su tema kojima su se posebno bavili i u uredu pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Iako, kaže, tih pritužbi nisu imali, više puta su u izvješćima i priopćenjima ukazali na problem nejednakog pristupa javnozdravstvenim servisima, posebice na eliminacijski učinak centralnog naručivanja u odnosu na osobe starije životne dobi te na teško bolesne i teško pokretne osobe.

'Kako još uvijek nismo uočili preporučeno promjenu koja bi upućivala na olakšani pristup zdravstvenoj zaštiti, posebno kada je riječ o navedenim osjetljivim skupinama, na isti problem ponovo ćemo ukazivati', kazala je pučka pravobraniteljica Vidović.

Pučkoj pravobraniteljici tijekom prošle godine obratio se 221 građanin s podnescima vezanim za zdravstvenu zaštitu i prava pacijenata. Većinom su tražili pravne informacije, no osim toga žalili su se i zbog raznih vidova diskriminacije u području zdravstvene zaštite i to: u pet slučajeva s osnova društvenog položaja, osam pritužbi upućeno je zbog sumnje na diskriminaciju u području zdravstvenog osiguranja na temelju dobi te po jedna na temelju spola, rase, etničke pripadnosti i boje kože, a zaprimljeno je i 19 pritužbi zbog diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja.

Pritužbe pučkoj pravobraniteljici u vezi zdravstvene zaštite odnosile su se na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge, na rad pojedinih liječnika, na ostvarivanje prava na pristup medicinskoj dokumentaciji, no nitko se nije pritužio zbog povećanih listi čekanja.
'Pacijenti nam se ne žale jer su konačno shvatili da od toga nemaju koristi. Čekaju i trpe. Dok se ne promjeni Zakon o zaštiti prava pacijenata, to jest dok ne dobijemo neovisnu instituciju kojoj će se žaliti, sve se svodi na plakanje na nečijem ramenu', kaže predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata mr. sc. Đula Rušinović–Sunara.

Smatra da bi trebali imati zastupnika prava pacijenata, koji bi djelovao preventivno na razini bolnica, na razini županija savjetodavno i pomagao pacijentima u pisanju i slanju pritužbi pravobranitelju, koji bi na temelju toga izvukao koja stvar u zdravstvenom sustavu ne funkcionira i zbog čega te što u zakonima treba mijenjati.

'Ako ste uočili nepravilnost, pacijentima ništa ne znači 'tužakat ćemo se', već žele da se nađe kvalitetno rješenje. Kad razgovaram s ljudima u udruzi, uvijek mi kažu: ja za sebe ne želim ništa, nego da se to ne dogodi drugima, ali to se svakog dana događa', veli mr. sc. Rušinović- Sunara. Bez problema su u 24 sata Expressu nedavno pobrojali 100 horor priča iz hrvatskog zdravstva, a kako kaže predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, udruga već 15 godina upozorava na potrebu da, po ugledu na europske zemlje, i u Hrvatskoj dobijemo zastupnika prava pacijenata. Kako nam veli, smatra i da su liste čekanja umjetno stvorene da bi se prikrilo uništavanje zdravstva: 'S čime ćete platiti doktora da radi? Nemaju, pa sad ih natjeravaju u smjenski rad, zato da bi već potplaćene liječnike platili još manje', zaključuje mr. sc. Rušinović–Sunara, umirovljena liječnica.

'Liste čekanja su nešto što čini problem ne samo pacijentima, nego i onima koji rade s pacijentima. Hrvatska je toliko različita što se tiče problema vezanih za zdravstvo, ne samo vezanih za liste čekanja i dostupnost zdravstva, i to je jedan krug koji će se riješiti kad nam gospodarska situacija krene na bolje', smatra bivša ministrica dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina. Navodi da ti problemi trebaju postati vidljivi upravo kroz rasprave koje će potaknuti same udruge u svojim sredinama, pri čemu smatra da se treba inzistirati i na tome da zaštitnici prava pacijenata ne budu iz medicinskih struka, nego oni koji će se najviše posvetiti tim problemima.

Zagovornik javnog zdravstva Dražen Gorjanski smatra da smo u 'slijepoj ulici' jer cijeli sustav guramo u tržišno orijentirano zdravstvo. 'Pacijenti su ispali iz fokusa zdravstva kad su od osoba koje trebaju pomoć postali izvor prihoda. Kapitalizam želi to tržišno gledanje, da sve ima cost benefit i primjereno proizvodnji materijalnih dobara, nametnuti i zdravstvu, pa tako dobivate apsurde da je primarno zaraditi, a ne izliječiti, jer su onda četiri do pet puta veći troškovi pa ni farmaceutska industrija više nema tendenciju iznaći lijek, nego pacijenta što duže 'održavati na životu'.

'Ta nova ideologija je svojevrsna prostitucija', kaže dr. Gorjanski. Zdravstvo bi trebalo vratiti prirodnim ciljevima, a to je zdravlje, no kaže sa smo mi svoj zdravstveni sustav koji je bio cjelovit, doslovce osakatili i učinili invalidnim kad smo najvrednija dobra, kao što su tvornice lijekova, ortopedskih pomagala, prodali pa sad po deseterostruko većim cijenama kupujemo ta ista dobra.