Iako su otmice koje poduzima Islamska država svakodnevica koje u većini slučajeva završe pogubljenjima, uvijek postoji nada kako će hrvatski državljanin Tomislav Salopek kojeg su prije tri tjedna u Egiptu oteli islamistički militanti, uz prijetnju njegovim pogubljenjem ako službeni Kairo iz zatvora ne pusti nekoliko žena povezanih s terorističkom organizacijom, bude oslobođen u posljednji čas
Dosad su, naime, u nekoliko slučajeva taoci koji su bili u rukama islamističkih terorista oslobođeni i to nakon što su njihove matične države poduzele niz diplomatskih i obavještajnih mjera kojima su uspjeli osloboditi svoje državljane.
Najopširnija i dosad najuspješnija akcija oslobađanja taoca zabilježena je prije nešto više od godinu dana kada su turski obavještajci sretno vratili 49 talaca koje su u lipnju prošle godine oteli pripadnici Islamske države u sjevernoiračkom gradu Mosulu.
Među taocima je bilo turskih diplomata, vojnika i djece koji su oteti u turskom konzulatu.
Iako je zbog otmice taoca Turskoj kao članici NATO-a i američkoj saveznici na Bliskome istoku bio dosta ograničen manevarski prostor u vezi s prijetnjom boraca Islamske države na svojoj južnoj granici prema Iraku i Siriji, turski obavještajci su pomnim planiranjem izveli tajnu operaciju kojom su njihovi državljani vraćeni svojim kućama.
Turska je zanijekala da je platila ikakvu otkupninu za oslobađanje 49 osoba koje su tri mjeseca držali u zarobljeništvu pripadnici Islamske države, a prema izvješćima službene Ankare, nijedna strana država nije sudjelovala u operaciji oslobađanja niti je bilo sukoba s militantima Islamske države tijekom operacije.
Čitava akcija koju je naredio turski predsjednik Erdogan i danas je obavijena velom tajni, a jedino što je procurilo u javnost jest podatak kako je turska obavještajna služba MIT odmah nakon vijesti o otmici locirala teroriste i pratila svaki njihov korak, kao i učestala premještanja otetih Turaka. Ankara je, pak, zanijekala kako je plaćena bilo kakva otkupnina.
Naši susjedi Talijani u dva su navrata uspješno vratili svoje otete državljane njihovim kućama. Prvi slučaj dogodio se 2004. godine kada su dvije talijanske humanitarne djelatnice Simona Pari i Simona Torretta nakon 21 dana provedenog u zatočeništvu u Iraku puštene na slobodu koju je Italija platila milijun dolara.
Talijanska vlada je preko svojih tajnih službi i posebno preko talijanskog Crvenog križa, koji još jedini od međunarodnih organizacija djeluje u Bagdadu, stupila je u vezu s predstavnicima otmičara dviju Simona. Tijekom prvih pregovora otmičari su zatražili pet milijuna dolara i povlačenje talijanskih snaga iz Iraka, što talijanska vlada nije mogla prihvatiti pa su pregovori nastavljeni.
Nakon što je plaćena prva polovica otkupa, plaćena je i cijela svota od milijun dolara, a posebni povjerenik Crvenog križa za Bagdad Maurizio Scelli preuzeo je otete djevojke koje su bile odjevene u arapske nošnje. Tadašnji talijanski premijer Silvio Berlusconi otkrio je kako su Amerikanci predlagali vojno oslobađanje dviju Talijanki, ali je ta ideja odbačena i prednost je dana pregovorima.
Nešto kasnije, u javnost je procurila vijest kako je njihovo oslobađanje iz vlastitog džepa platio upravo Berlusconi
Početkom ove godine iz ralja terorista spašene su dvije mlade Talijanke Vanessa Marzullo i Greta Ramelli koje su otete u Siriji sredinom prošle godine. Djevojke su kidnapirane u sirijskom gradu Alepu gdje su radile kao volonterke.
One su spašene nakon šest mjeseci provedenih u rukama islamista, no talijanske obavještajne službe odbile su dati detaljne informacije na koji je način tekla akcija njihovog spašavanja te je li za njihovo oslobađanje plaćena otkupnina.
U isto vrijeme u Siriji su oteti i francuski novinar Nicholas Henin koji je punih devet mjeseci proveo u zatočeništvu s Davidom Hainesom, hrvatskim zetom kojeg su ISIL-ovci okrutno ubili.
Na koji je način došlo do Heninovog oslobađanja također se ne znaju potankosti, a nagađa se kako je za njegovo oslobađanje plaćena otkupnina kojom Islamska država financira svoje djelovanje.
Jedini dosad zabilježeni slučaj u kojem neka država nije uopće htjela pregovarati s teroristima je onaj povezan s otmicom dvojice Japanaca u Siriji iz siječnja ove godine. Nakon što je Islamska država za oslobađanje dvojice taoca zatražila otkupninu od 200 milijuna dolara, japanska vlada odlučila je kako neće pokleknuti pred terorizmom.
Japanski premijer Shinzo Abe izjavio je kako ga terorizam neće pokolebati, a dodao je i kako neće zaustaviti 200 milijuna dolara financijske pomoći izbjeglicama i raseljenima u Iraku i Siriji. Čvrsta odluka državnog vrha u Tokiju na kraju je dovela do pogubljenja dvojice Japanaca.
