Zamislite da vaš tinejdžer pohađa školu na čijim se zidovima nalaze originalne tapete iz 1761. godine, uči povijest u kabinetu uređenom u neoklasičnom stilu čuvenog britanskog arhitekta iz 18. stoljeća Roberta Adama, obavlja kemijske pokuse u laboratoriju nazvanom 'Kuhinja gospođe Patmore', prema popularnoj seriji 'Dawnton Abbey', a satove tjelesnog ima u čudesno zelenom Green Parku, kraljevskom parku ispred školske zgrade...

Školarina za superbogate bankare, aristokrate i oligarhe

Dobro došli u Eaton Square, najskuplju gimnaziju na svijetu, privatnu srednju školu otvorenu jesenas za superbogataše u londonskom okrugu Mayfair. Dakako, dobro ste došli ako svom djetetu možete platiti godišnju školarinu u iznosu od 22.500 funti (190.815 kuna, saborska godišnja plaća), a tamo vas neće pitati ni kako ste ih zaradili, ni jeste li pobjegli iz svoje zemlje zbog tajkunskih problema. Za pretvaranje povijesne palače lorda Coventryja u školsku ustanovu utrošeno je 5,2 milijuna funti, a školarinu mogu platiti samo superbogati bankari, aristokrati i oligarsi s različitih strana svijeta, najviše iz Rusije, svi oni koji stanuju u istoimenom Eaton Squareu, rezidencijalnoj ulici proglašenoj 2016. 'najskupljim mjestom za kupnju nekretnina u Britaniji', u kojoj prosječna kuća ili stan stoje 17 milijuna funti.

Broj novopečenih bogataša raste Brexitu unatoč

Unatoč Brexitu, u Londonu, kao i u drugim tajkunskim oazama, munjevito se širi broj novopečenih teških lovaša. Nakon buma na američkom i europskom tržištu dionica 2016. godine broj osoba sa slobodnim kapitalom većim od milijun dolara (ne računajući nekretnine koje koriste i ostalu osobnu imovinu) povisio se na rekordnih 16,5 milijuna, 1,1 milijun više no godinu ranije, držeći u rukama rekordnih 63,5 tisuća milijardi dolara bogatstva, kaže najnovije istraživanje francuske konzultantske tvrtke Capgemini.

Najviše ih je u SAD-u s 4,8, Japanu s 2,9, u Njemačkoj s 1,3 i u Kini s 1,1 milijun milijunaša. Zahvaljujući povoljnim vjetrovima, bogati se bogate brže i izdašnije no prethodnih godina, a broj ultrabogatih – onih s 30 i više milijuna investicijskog kapitala – prošle godine porastao je za 8,3 posto, pa je takvih 157.200 raspolagalo s 22 tisuće milijardi dolara, gotovo deset puta više od, primjerice, britanskog domaćeg bruto proizvoda.

Bogatiji od ultrabogatih

Iznad ultrabogatih ima još bogatijih. Prošle godine Oxfam (skup organizacija za borbu protiv globalnog siromaštva) upozorio je na činjenicu da 62 milijardera posjeduju jednako bogatstvo kao 3,6 milijardi stanovnika planeta. Toliko ih je malo da se mogu strpati u jedan autobus na kat, slikovito ih je opisao Oxfam, ali za 2017. morao se ispraviti: zahvaljujući točnijim podacima o eksplodirajućim ekonomijama Kine i Indije, ove godine samo osmorica muškaraca drži jednako bogatstvo kao polovina najsiromašnije populacije u svijetu. I svi mogu stati u malo veće vozilo za golf.

Više je nego groteskno to da manje osoba nego što je prstiju na rukama drži bogatstvo polovine stanovništva Zemlje, ponavljao je Oxfam za vrijeme Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu ove zime.

Osmorica zlatnih dečki

Za razliku od 800 milijuna ljudi koji odlaze u krevet gladni ili pothranjeni, ne znajući hoće li sutra jesti, raditi, kupiti lijek i poslati djecu u školu, ona osmorica spava lakše i budi se još bogatija jer im se bogatstvo množi i kada spavaju. Osmorica zlatnih dečki su Bill Gates (Microsoft), Amancio Ortega (modni lanac Zara), Warren Buffett (investitor), Carlos Slim Helú (meksičke telekomunikacije), Jeff Bezos (Amazon), Mark Zuckerberg (tko ga ne zna?), Larry Ellison (Oracle) i Michael Bloomberg (Bloomberg L.P.).

Još nedavno gomile su protestirale ispred Wall Streeta zbog 'jedan posto bogatih koji posjeduju jednako bogatstva kao 99 posto ostalog svijeta', a danas je ponor još dublji. Vodeći CEO u Britaniji danas zarađuje 130 puta više od prosječne plaće radnika u svojoj kompaniji, za razliku od 10 ili 20 puta više u osamdesetima prošlog stoljeća, dok se prihod najsiromašnijih u svijetu posljednjih 25 godina povećavao tri dolara godišnje.

'Ekstremna nejednakost u bogatstvu najneugodnije je pitanje našeg vremena, najveće gospodarsko, najveće političko i najveće društveno pitanje', priznaje multimilijarder Ray Dalio, osnivač najvećeg svjetskog hedge fonda Bridgewater Associates. Dalio se pridružio velikim filantropima Gatesu i Buffettu, obvezujući se više od polovinu bogatstva donirati, između ostaloga, Zakladi David Lynch koja promovira i sponzorira istraživanja o - transcendentalnoj meditaciji. Koliko nezaposlenima i očajno plaćenima koristi transcendentalna meditacija, ne zna se, ali zna se da najbogatiji višak svog bogatstva dijele po nekim svojim kriterijima i interesima.

Novo pozlaćeno doba

Svjedočimo tako novom pozlaćenom dobu, piše britanski Guardian, najvećoj koncentraciji bogatstva nakon one u Americi na prijelazu u 20. stoljeće, vremenu nagle industrijalizacije i društvenih previranja, kada su obitelji kao što su Carnegie (čelik), Rockefeller (nafta), Vanderbilt (željeznice) i Astor (nekretnine) monopolistički kontrolirale nekoliko grana industrije, uključujući naftu, čelik, šećer i pamuk, od polja ili rudnika do konačnog proizvoda. I danas se smatraju najbogatijim ljudima u povijesti, a kao što su oni ulagali novac u palače i umjetnost, tako to čine današnji rockefelleri bojeći se percepcije javnosti da bogatstvo grade na grbači ostalih, ništa ne vraćajući zajednici.

Umjetnost je IN

U Aziji iz dana u dan niču novi privatni muzeji. Japanski milijarder Soichiro Fukutake izgradio je seriju galerija za smještaj svojih umjetnina. Američki milijarder Eli Broad (65. najbogatiji na svijetu) nedavno je otvorio fantastičan muzej suvremene umjetnosti u Los Angelesu i East Lansingu u Michiganu. Prije pet godina Carlos Slim Helú se proslavio spektakularnim muzejom suvremene umjetnosti Soumaya u Mexico Cityju. Danas su posebno u modi sportski klubovi, pa su 109 milijardera vlasnici 140 vrhunskih sportskih klubova. Njihovih je dvije trećine američkih NBA i NFL timova. Tko ne zna za Chelsea Romana Abramoviča ili za Manchester City šeika Mansoura iz UAE-a? Do jučer su Rusi bili glavni kupci nogometnih momčadi, a sada prednjače Kinezi.

Naravno, kasta najbogatijih zapošljava milijune radnika koji bi inače tumarali bez kruha, pa direktor američkog Instituta za ekonomiju Mark Littlewood kaže kako Oxfam demonizira kapitalizam, preskačući činjenicu da je slobodno tržište pomoglo spasiti od siromaštva više od 100 milijuna ljudi prošle godine.

Roosevelt im je nabio porez, a mi za njih glasamo

No kada je u prošlosti nejednakost dosegla vrhunac, mase su rogoborile protiv ultrabogatih. Roosevelt je to rješavao razbijanjem monopola i nabijajući poreze najbogatijima, otvarajući prostor društvenom aktivizmu i političkim reformama. Što činimo danas? Danas glasamo za ultrabogate, kaže Guardian. Naravno, tu je Donald Trump, novi češki premijer Andrej Babiš, ni Vladimir Putin nije crkveni miš, ukrajinski Petro Porošenko je 'kralj čokolade', a ni francuski predsjednik Emmanuel Macron nije golać.

Josef Stadler iz švicarske tvrtke za globalne financijske usluge UBS AG priznaje da su njihovi klijenti multimilijarderi izrazito zabrinuti zbog sve brže koncentracije bogatstva, koja je dosegla razinu iz 1905., te se boje reakcije masa. Danas smo svjedoci rastućeg populizma, a 'kako će društvo u budućnosti reagirati na toliku hrpu para u tako malo ruku, doista je pitanje za milijardu dolara', kaže zabrinuto financijaš Stadler.