Podsjetimo, ministar Kuščević kazao je kako je imao indicije da se u Školi za javnu upravu ne postupa sukladno tim načelima te je stoga poslao internu reviziju kako bi provjerila posluje li škola transparentno i poštuju li se svi zakoni. Ministar je napomenuo kako je i novi ravnatelj škole Rudolf Vujević, koji je na tu dužnost imenovan 6. studenoga, pregledao dokumentaciju i utvrdio da postoje nepravilnosti u financijskom poslovanju i u korištenju službenih kartica te je napisao odluku o izvanrednom otkazu.

Kuščević je nadodao kako su izvidi još uvijek u tijeku te kako ne može govoriti o detaljima, već samo da se radi o financijskim nepravilnostima 'teškim' dva milijuna kuna i da su se događale prije nego što je Vlada RH imenovala novog ravnatelja Rudolfa Vujevića.

Dodao je i kako se više od dva milijuna kuna koristilo dijelom za podmirenje privatnih troškova sa službenih kartica, dijelom za plaćanje određenih faktura za koje nije bilo osnova i dijelom za transakcije bez faktura i slično. Neslužbeno se doznaje kako je  kako je službena kartica 'peglana' za skupa odjela, putovanja, ručkove i slično.

>>> U školi za državne i lokalne službenike nestao novac: Ministar otkrio rupu mega razmjera

Državna škola za javnu upravu počela je s radom 21. siječnja 2011. godine, a kad je godinu dana ranije najavljeno njezino osnivanje, u tadašnjoj Vladi RH vjerovali su da ta institucija može ponuditi rješenje za mnoge probleme hrvatske administracije te je trebala od drugih javnopravnih tijela preuzeti poslove koji se odnose na izobrazbu službenika koji rade na poslovima vezanima za Europsku uniju, osobito službenika koji rade ili se pripremaju za rad sa fondovima Europske unije.

Prema pojašnjenju koje stoji na internetskim stranicama ustanove, Državna škola za javnu upravu je središnja organizacija za koordinaciju sustava usavršavanja zaposlenih u javnom sektoru koja svojim programima usavršavanja, projektima i suradnjom s mnogobrojnim partnerima, predavačima i trenerima, nastoji osigurati visoku kvalitetu pruženih usluga organizacijama javne uprave.

Vodeća vizija škole je biti regionalni lider u izvrsnosti u razvoju ljudskih potencijala u javnoj upravi, a misija ustanove je povećati djelotvornost i učinkovitost javne uprave razvojem ljudskih potencijala u upravljanju, vodstvu i upravnim vještinama na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Djelatnost Državne škole je, ističu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika, kao i izabranih dužnosnika i službenika u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, zaposlenih u pravnim osobama s javnim ovlastima te obrazovanje odraslih, a sa ciljem trajnog podizanja razine i kvalitete njihovog znanja, vještina i sposobnosti, radi oblikovanja profesionalnog, djelotvornog i učinkovitog javnog sektora koji će pružati pravodobne i kvalitetne javne usluge, u skladu s najboljim općeprihvaćenim standardima.

U okviru djelatnosti Škole obavljaju se, kako stoji u informacijama, poslovi razvoja i koordinacije sustava osposobljavanja i usavršavanja za zaposlene u javnopravnim tijelima, razvoja i provedbe programa osposobljavanja i usavršavanja u skladu s prioritetima razvoja javne uprave, procjene i analiza potreba za osposobljavanjem i usavršavanjem u javnoj upravi, te jačanje mreže trenera, stručnjaka i organizacija koji razvijaju i provode programe osposobljavanja i usavršavanja te sudjeluju u aktivnostima Škole iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi.

>>> Javnoj upravi potrebna je revolucija

Pored toga, obrazovna ustanova je specijalizirana za suradnju s javnopravnim tijelima, stručnjacima i konzultantima u javnom i privatnom sektoru, međunarodnim organizacijama i tijelima, nacionalnim školama za javnu upravu, drugim organizacijama za osposobljavanje i usavršavanje u zemlji i inozemstvu, relevantnim istraživačkim institutima i ustanovama visokog i srednjeg obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i odgovarajućim socijalnim partnerima na području jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi. Bavi se i izradom i objavom izvješća, studija i dokumenata te provedba istraživanja o relevantnim pitanjima i temama iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi te pripremom i provedbom projekata i programa kao i sudjelovanjem u domaćim, EU i drugim međunarodnim projektima i programima iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi i razvoja ljudskih potencijala.

U Državnoj školi za javnu upravu naglašavaju kako se njezin rad  temelji organizacijskim vrijednostima poput profesionalnosti, djelotvornosti i učinkovitosti, stručnosti i kvaliteti, kreativnosti te odgovornosti.

Prema riječima ravnatelja Rudolfa Vujevića, Državna škola za javnu upravu organiziranim ciljanim radionicama i edukacijama dužnosnika i službenika nadležnih za provedbu izgrađenog normativnog okvira aktivno sudjeluje u unaprjeđenju kvalitete javnog sektora i provedbi javnih politika.

Državnom školom, inače, upravlja Upravno vijeće koje čine predsjednik i četiri člana. Predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje na vrijeme od četiri godine i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra uprave.

Upravno vijeće, pojašnjava se na internetskim stranicama škole, donosi program rada i razvoja Škole, nadzire njegovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže Vladi Republike Hrvatske promjenu i proširenje djelatnosti, donosi Statut i druge opće akte, daje Vladi Republike Hrvatske i ravnatelju Škole prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, te donosi odluke i obavlja druge poslove određene Uredbom o osnivanju Državne škole za javnu upravu i Statutom.

Predsjednica Upravnog vijeća je državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva Katica Prpić, dok su članovi Upravnog vijeća Ivana Vukov, savjetnica premijera Andreja Plenkovića za unaprijeđenje javnih politika, potom zamjenica predstojnika Ureda Vlade RH Tena Mišetić, zatim Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, a odnedavno i predsjednika Savjeta za javnu upravu, decentralizaciju i lokalnu samoupravu SDP-a te Mirko Klarić, profesor upravnih znanosti na splitskom Pravnom fakultetu. 

Članovi Stručnog vijeća su profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Gordana Marčetić, doktor ekonomskih znanosti i nekadašnji zamjenik pročelnika za gospodarstvo u Gradu Zagrebu Krešimir Buntak, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Maja Jukić, viša savjetnica iz GONG-a Marina Škrabalo, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša i Valentina Miličić.

Ustanova u kojoj su zabilježene višemilijunske malverzacije posebno ističe kako se Odnos Državne škole za javnu upravu s trećim stranama temelji na načelima transparentnosti, usmjerenosti na korisnike usluga, poboljšavanja poslovnih procesa, ažurnosti u informiranju, profesionalnoj osposobljenosti i nezavisnosti, provjerljivosti, nepristranosti i poštenog poslovanja.

Specijalizirano učilište, kako je zamišljeno prilikom osnivanja, pohodili bi  službenici koji rade na poslovima vezanim za Europsku  uniju, osobito oni koji rade ili se pripremaju za rad s fondovima EU, dok bi predavači trebali biti iskusnije kolege 'koje su dugogodišnjim radom  i usavršavanjem stekli potrebna znanja i vještine koje trebaju prenijeti mlađim ili novijim neiskusnijim kolegama'.

Pored starijih kolega, Državna škola se prilikom osnivanja pohvalila kako će, osim  javnih službenika, angažirati i  druge domaće i javne stručnjake te će surađivati s domaćim i  stranim tijelima državne uprave, javnim i privatnim, prosvjetnim, znanstvenim ili drugim organizacijama, institucijama ili tvrtkama koje se bave  izobrazbom.

Te izobrazbe se, pak, temelje na čitavom nizu radionica povezanih s javnim upravljanjem poput, primjerice, radionice jačanja integriteta državnih službenika, edukacije povjerenika za etiku ili treninga trenera za primjenu etičkih standarda u javnoj upravi.