Kako su nastale ove zelene zrake na krvavom Mjesecu?

Evo što kažu NASA-ini stručnjaci:

Kada se nađe u Zemljinoj sjeni, Mjesec reflektira crvenkastu svjetlost koja nastaje u svim mogućim izlascima i zalascima Sunca koji se iz Mjesečeve perspektive vide po rubovima diska našeg planeta. Zbog toga nije potpuno taman, već krvavo crven.

Zelene zrake na fotografiji zapravo su laserski impulsi ispaljeni iz 3,5 metarskog teleskopa Apache Point Observatory u New Mexicu. One su vidljive zato što atmosfera raspršuje dio njihova intenzivnog sjaja. Usmjerene su prema trima zrcalima koja su na Mjesecu 1971. postavili astronauti misije Apollo 15 te prema jednom koje su postavili ruski roveri. Na temelju kašnjenja zraka, znanstvenici određuju udaljenost od Zemlje do Mjeseca precizno do u milimetar, a ona može poslužiti kao odličan test Einsteinove teorije gravitacije, odnosno Opće teorije relativnosti. Analize rezultata pokazale su, među ostalim, da se Mjesec polako udaljava od Zemlje. Ovaj eksperiment dobro je poznat svim ljubiteljima humoristične serije 'Veliki prasak', jer njezini junaci u jednoj epizodi šalju laserske zrake na Mjesec.

Prokletstvo punog Mjeseca

Zašto su promatranja tijekom pomrčine Mjeseca posebno važna? U to vrijeme izravan sjaj Sunca blokiran je pa su performanse zrcala znatno bolje nego za uobičajenog punog Mjeseca. To je odlična prilika za znanstvena istraživanja.

No zašto performanse zrcala tijekom običnog uštapa padaju toliko drastično da se na svakih 100 kvadrilijuna fotona koji se pošalju na Mjesec jedva vrati jedan? Astronome je dugo vremena mučila ova zagonetka. Tim iz promatračnice Apache Point tu je neobjašnjivu pojavu u šali nazvao 'prokletstvo punog Mjeseca'.

U veljači ove godine, znanstvenici su objavili da su konačno pronašli najvjerojatnije rješenje misterija. Kao prvo utvrdili su da je reflektivnost zrcala od vremena postavljanja oslabjela zbog toga što se na njemu, dijelom zbog elektrostatskog naboja, a dijelom zbog bombardiranja meteora, nakupio sloj prašine. Tijekom uštapa performanse zrcala dodatno padaju, jer se tlo Mjesečeve površine zagrijava, a s temperaturom se mijenja indeks loma njihovih prizama pa one ne vraćaju svjetlost na savršeno precizan način na koji je to predviđeno.