U Bosni Hercegovini u nedjelju se održavaju deveti poslijeratni lokalni izbori. Kako to obično biva, atmosfera je užarena i ne biraju se sredstva za to kako se domoći fotelja. Pljušte optužbe, podmetanja, zabilježeni su i veliki problemi s popisima glasača i biračkim odborima, a susjedne zemlje optužuje se za uplitanje u izborni proces. Izbori su prvotno trebali biti održani u listopadu, ali su odgođeni jer nije na vrijeme osiguran novac za njihovo provođenje
Uz sve to, epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini zbog pandemije koronavirusa iznimno je nepovoljna. Masovna predizborna okupljanja su onemogućena, ali pojedine političke stranke kršile su predviđene epidemiološke mjere. Zbog pandemije će na biralištima biti manji broj promatrača, što će dodatno potaknuti sumnje u regularnost ovih izbora.
Izbornu kampanju obilježio je i velik skandal oko brojnih nepravilnosti s popisom birača, na kojem su se našla imena preminulih osoba, mnogi su prijavljeni za glasanje na više mjesta, a nekih koji bi tamo trebali biti uopće nema.
vezane vijesti
Zabilježeni su slučajevi osoba koje žive cijeli život u Bosni i Hercegovini, a prijavljenih za glasanje dopisnim putem iz Srbije, ali neki su prijavljeni i za glasanje na dva mjesta, u inozemstvu i u BiH. Bilo je tako slučajeva da je osoba koja živi u Njemačkoj prijavljena za glasanje u Švicarskoj i Konjicu. Najmanje stotinu mrtvih bosanskohercegovačkih državljana 'osobno' se prijavilo za glasanje putem pošte, objavio je portal Istraga.ba. Prijave su stizale između ostalog iz Hrvatske.
Mnoge sumnjive prijave za glasanje u BiH zabilježene su u Srbiji, u kojoj su brojni birači prijavljeni na nepostojećim adresama. Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK), otvoreno je posumnjao da se radi o organiziranoj operaciji tajnih službi susjednih zemalja.
Za glasanje na lokalnim izborima u BiH registrirano je 3,2 milijuna birača. Od tog broja oko 120 tisuća njih prijavljeno je za glasanje izvan BiH, što je gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima. Zbog uočenih nepravilnosti Centralna izborna komisija odbila je upis oko 28 tisuća birača za glasanje izvan BiH, a državno tužiteljstvo pokrenulo je istragu.
Sama izborna komisija također je predmet spora jer SNSD Milorada Dodika i HDZ BiH osporavaju izbor novih članova. Također, CIK se našao u žiži javnosti jer je u jednom trenutku izbacio stranku Ujedinjena Srpska iz izborne utrke zbog spota u kojem su širili mržnju protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca. Sud BiH poništio je tu odluku.
Na lokalnim izborima 2020. natječu se ukupno 543 politička subjekta, od čega 129 političkih stranaka, 333 nezavisna kandidata za lokalne skupštine, 72 koalicije i devet nezavisnih kandidata za gradonačelnike i načelnike. Više je od 30 tisuća kandidata na izborima.
Mediji javljaju da su građani umorni od izbora svake dvije godine, a zbog pomame za politikom neki rezignirano poručuju da će uskoro imati više kandidata od glasača. Mnogo je mladih ljudi na listama koji ulaze u politiku jer je postala najunosniji biznis - svakom tko uđe u te vode pruža velike beneficije i egzistencijalnu sigurnost. Kolika je pomama za politikom u BiH, govori podatak iz Istočnog Drvara, u kojem prema posljednjem popisu živi 79 stanovnika, a za lokalne izbore imaju 50 kandidata. Bez obzira na opću apatiju i nezadovoljstvo, vodeće stranke ne trebaju strahovati za rezultate jer imaju vjerno biračko tijelo, a vladajući su, posebno SDA, na meti kritika da za stranačku promidžbu troše državni novac.
Spomenimo još jedan kontroverzan detalj ovih izbora, a odnosi se na velik broj političkih subjekata koji sudjeluju na njima. Neki kritičari tvrde da su mnoge stranke osnovane isključivo radi trgovine mjestima u biračkim odborima. Tako se lokalna stranka iz Doboja pojavljuje kao politički faktor na izborima u Mostaru. Vodeće stranke u BiH, navodno, vrbuju i plaćaju ljude kako bi uz svoje postavljene aktiviste u potpunosti ovladali biračkim odborima i preko njih izbornim procesom.
Dario Jovanović, projekt direktor nevladine organizacije Koalicija za slobodne izbore Pod lupom, za WDR izjavio je da je ta pojava jako raširena i da postoje sumnje da u BiH postoji više fantomskih političkih subjekata osnovanih kako bi se ovladalo biračkim odborima, nego onih autentičnih koji se nadmeću na izborima.
Bosna i Hercegovina je teritorijalno i politički sastavljena od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske te Distrikta Brčko. Federacija BiH ima 16 gradova i 64 općine, a Republika Srpska osam gradova i 56 općina. Distrikt Brčko je zasebna teritorijalna jedinica koji osim gradonačelnika ima vladu i skupštinu, što se također bira u nedjelju. Na ovim izborima ne glasa se za županijske i entitetske skupštine, već samo za članove vijeća gradova i općina te čelnike tih teritorijalnih cjelina.
Lokalne jedinice u BiH imaju velike ovlasti. Gradovi i općine raspolažu imovinom, prikupljaju poreze, takse, naknade i doprinose. Raspolažu naknadama za korištenje javnih dobara, upravljaju građevinskim zemljištem, prirodnim resursima i sredstvima ostvarenim njihovim korištenjem...
Tradicionalno, najveća bitka vodi se u gradskim sredinama – Sarajevu i njegovim općinama, Tuzli, Zenici, Mostaru, Banjoj Luci i Bijeljini, ali i u manjim sredinama, koje također raspolažu velikim prirodnim resursima ili budžetima.
U Federaciji BiH na područjima s bošnjačkom većinom glavna borba vodi se između SDA Bakira Izetbegovića, glavne bošnjačke nacionalne stranke, i takozvanih stranaka građanskog bloka koje predvode SDP i Naša stranka. Najveći izazov za SDA zadržati je kontrolu nad Sarajevom i općinama od kojih se sastoji. Bošnjacima je uvijek posebno važno osvojiti vlast u Srebrenici, u kojoj je tijekom rata počinjen genocid nad pripadnicima toga naroda. Bošnjaci u njoj idu na izbore s ujedinjenom listom, ali su Srbi odgovorili također zajedničkom listom i predvodi je aktualni gradonačelnik Mladen Grujičić.
Na područjima s hrvatskom većinom HDZ BiH ima slabu konkurenciju, a najveći izazov bit će zadržati vlast u etnički podijeljenom Stolcu, u kojem su tijekom prošlih lokalnih izbora predstavnici bošnjačke koalicije stranaka izazvali velike nerede i prekinuli izbore. HDZ-u su najvažniji izbori u Mostaru, no oni se ne održavaju s ostalima, već tek 20. prosinca, zbog odluke CIK-a. Bit će to prvi izbori u Mostaru poslije 2008. godine nakon što su se šefovi HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović konačno dogovorili o novim izbornim pravilima za taj grad.
Dvije stranke se godinama nisu uspijevale dogovoriti nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, odnosno Statut i dio Izbornog zakona BiH proglasio neustavnim. Otad je gradom na Neretvi upravljao gradonačelnik, bez gradske skupštine, a budžet je donosio parlament Federacije BiH. Neki kritičari tvrde da su nova izborna pravila koja su dogovorili HDZ i SDA praktički podijelila grad na bošnjački i hrvatski dio.
U Republici Srpskoj se Milorad Dodik nalazi pred velikim iskušenjem. Oporba se nada da bi dobar rezultat na lokalnim izborima mogao rezultirati i promjenama na entitetskom i državnom nivou. Dodika je pred ove izbore uzdrmao odlazak dugogodišnjeg partnera, Demokratske narodne stranke (DNS), iz koalicije s njegovim SNSD-om. Oporba računa da bi na ovim izborima mogla osvojiti Banju Luku.
