Tužitelji Haškog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) ocijenili su, drugog dana završnih riječi na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, da je on kontrolirao opsadu Sarajeva i razinu terora kojem su Sarajlije bile izložene tijekom tri i pol godine opsade
U najavi završnih riječi tužiteljstvo je zatražilo doživotni zatvor za bivšeg vođu bosanskih Srba koji je pred tim sudom optužen za ratne zločine i genocid u BiH.
Tužitelji su u utorak podsjetili na brojne dokaze iz više općina u Bosni i Hercegovini s početka rata 1992. i na kraju ratnih sukoba u BiH 1995. u Žepi i Srebrenici, te na dokaze koji ukazuju na Karadžićevu odgovornost za teror kojem su tijekom opsade bili izloženi građani Sarajeva.
Vijeću Tribunala tužitelji su, prema izvješćima koje prenose mediji u Beogradu, priložili dokumente u kojima su zapovjedi Karadžića za vojni napad na Sarajevo, prema kojima je očita njegova nadležnost za razinu sile koja je korištena kao odmazda zbog akcija koje je Armija BiH vodila na drugim područjima.
Haška optužnica tereti Karadžića da je kontrolirao tri i pol godine dugu opsadu Sarajeva i teror koji su trpjele Sarajlije, što je koristio i kao sredstvo prisile u pregovorima tijekom rata.
Tužiteljica Catherine Gustafson je opovrgnula navode obrane tijekom sudskog procesa da je opsada Sarajeva bila legitimna vojna kampanja, navodeći da su svjedoci - od civilnih izvjestitelja do vojnih stručnjaka UN - zaključili da je cilj vojne kampanje bosanskih Srba bio “širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva”.
Gustafson je podsjetila i da su svjedoci obrane, časnici Vojske RS koji su sudjelovali u opsadi Sarajeva, izjavili kako su “znali za rizik” granatiranja civilnih dijelova grada.
Tužiteljica Gustafson istaknula je kako se Karadžić žalio na incidente, ukazujući da je “znao da pijani vojnici besmisleno ispaljuju granate na Sarajevo”.
“Poznato je da se na te incidente žalio tako što je govorio da se na taj način tratilo skupo streljivo i da zbog toga ima mnogo problema. Ali, takvo ponašanje trajalo je u kontinuitetu tri godine”, istaknuli su tužitelji, naglašavajući da je “svrha bila širenje terora”.
Gustafson je sudskom vijeću pokazala fotografiju tržnice Markale nakon granatiranja u kojem je smrtno stradalo 68 ljudi, a teže i lakše su ranjene 144 osobe.
Radovan Karadžić očitovat će se o navodima tužiteljstva u srijedu i četvrtak, a replika otužbe i obrane uslijedit će idućeg tjedna. Raspravni suci potom bi se trebali povući kako bi donijeli prvostupanjsku presudu koja se, po dosadašnjim najavama, može očekivati do polovice iduće godine.
