Otkako je sredinom 2016. nestao s političke scene, Tomislav Karamarko, do tada potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a, sporadično se pojavljivao u javnosti i to preko svog profila na Facebooku.

Početkom godine dao je naslutiti u kojem smjeru kreće njegova karijera, obišao je think-tank institute za politička i sigurnosna pitanja u Velikoj Britaniji, potom i u SAD-u, te najavio da bi nešto slično želio osnovati i u Hrvatskoj. To je i napravio u svibnju 2017., kada je osnovao Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske.

'Želim okupiti vrhunske hrvatske i svjetske stručnjake kako bismo se neumorno i predano uhvatili ukoštac s kompleksnim pitanjima i predložili stvarna rješenja od ključne važnosti za budućnost Hrvatske. Hrvatski institut za sigurnost i prosperitet pomoći će u razvoju cjelovitog i integriranog plana za budućnost. Sva pitanja nužna za razvoj snažne demokracije, sigurnosti i gospodarstva bit će na stolu', napisao je povodom osnivanja.

Nakon toga ugostio je potpredsjednika zaklade Heritage Jamesa J. Carafana na okruglom stolu o gospodarskim i sigurnosnim problemima s kojima se svijet suočava.

Njihov susret izrodio je i spomenuti tekst u dvomjesečniku National Interest.

Razvidno je to da za Karamarka nema sumnje u kojem bi smjeru trebala biti okrenuta hrvatska vanjska politika. Prema Rusiji svakako ne. Autori započinju tekst konstatacijom da je Europa energetski ovisna o Rusiji, što iznose kao činjenicu koju bi trebalo promijeniti, stoga ističu važnost LNG terminala na Krku kao startne točke američkog preuzimanja dijela plinskog kolača od Rusa.

LNG je bio i tema razgovora Kolinde Grabar Kitarović s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na samitu u Varšavi u srpnju. 'Čestitam vašim državama što su već počele s ključnim projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Jedan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku', rekao je Trump. Pritom se okrenuo prema Grabar Kitarović pitajući je 'je li ikad čula za taj projekt, zna li sve o tome'. Predsjednica mu je odgovorila: 'Da, a mogu to i izgovoriti', aludirajući na Trumpov izgovor riječi Krk.

Na tom tragu, Karamarko i Carafan razvijaju stav da postoji način da se Europu učini manje ovisnom o ruskom plinu i to, naravno, preko američkog izvoza energije i gradnje novih objekata na Starom kontinentu, a prije svega famoznog LNG-a na Krku.

U tome nema ništa novog te autori potenciraju već dominantan stav o potrebi jačeg utjecaja Amerike u rješavanju energetske ovisnosti Europe o Rusiji. To je i stav većine hrvatskih političara. U dublje analize autori se nisu upuštali, a tekst ima svega tri tisuće znakova bez razmaka.

Magazin u kojem je objavljen bavi se pitanjima američke vanjske politike od 1985., kada počinje izlaziti. Dominantan smjer je realpolitika, čiji je najpoznatiji nositelj Henry Kissinger, najpoznatiji američki diplomat i stručnjak za vanjsku politiku. On je ujedno počasni predsjednik tog dvomjesečnika te je čest autor tekstova u njemu.