Izmjenama Zakona o osnovnom i srednjem školstvu, čije se donošenje planira do lipnja, s primjenom od 1. rujna, otvara se mogućnost da učenici ostaju u školama do 14, odnosno 20 sati, a brigu o njima bi kroz različite aktivnosti vodili učitelji i nastavnici, kojima Ministarstvo obrazovanja planira propisati radnu obvezu boravka u školi od šest sati, što je na primjeru učitelja nižih razreda osnovnih škola i do dva i pol sata dulje nego sada. Jedan od ciljeva takve mjere, kazao je Karin Jutarnjem listu, jest osigurati učenicima mogućnost duljeg boravka u školi, što na ruku ide i zaposlenim roditeljima, a promjenom organizacije radnog vremena poslala bi se javnosti poruka da nastavnici nisu neradnici

'Smatramo da je argumentacija koju je iznio pomoćnik jadna, ponižavajuća i odražava njegovu posvemašnju nesposobnost da obavlja svoju dužnost, ali sve to skupa je valjda nužan uvjet da bi netko dospio na visoku poziciju u Ministarstvu obrazovanja pa se nećemo previše zamarati time. No prijedlog je sam po sebi zanimljiv, zaslužuje razmatranje i u konačnici prihvaćanje. Sigurni smo da će mnogi kolege s oduševljenjem dočekati prestanak prakse nošenja posla kući te nošenja potrepština za posao od kuće', poručili su učitelji i nastavnici okupljeni oko mreže Nastavnici organizirano, komentirajući Karinovu ideju.

Kako i gdje rade učitelji i nastavnici 'neradnici'?

Golema većina učitelja i nastavnika ionako zbog iznimno smanjenih materijalnih mogućnosti u školama obavlja većinu administrativnog posla izvan svog radnog mjesta, poput pisanja izvješća, ispravljanja testova, zadaćnica i domaćih zadaća, unošenja ocjena, pisanja priprema i slično, podsjećaju nastavnici, upozoravajući Karina da su za ispunjenje njegove ideje potrebni neki preduvjeti.

Između ostalog, odnosi se to na radni stol na kojemu će moći obavljati svoj nenastavni dio posla, mjesto za odlaganje sve dokumentacije te držanje stručnih knjiga i udžbenika, barem jedno računalo na dva učitelja ili nastavnika, kao i uredski materijal jer papire, olovke, spajalice i flomastere ionako sami uglavnom kupuju ili nose ili koriste kod kuće, s obzirom na to da dio posla obavljaju u svojim domovima.

Nadalje, upozoravaju da je potrebna bolja organizacija rasporeda jer kolege koji rade u više škola ni teoretski neće moći obići više njih u jednom danu, ali i organiziranje redovnih izvanškolskih aktivnosti – stručnih vijeća, stručnog usavršavanja, školskih ekskurzija, vođenja učenika na natjecanja i još mnogo toga – tako da sve to ulazi u predviđeno radno vrijeme. Naposljetku, trebat će omogućiti dodatne osobe za čuvanje djece s obzirom na to da će se učitelji i nastavnici u tim satima baviti svojim zakonski predviđenim administrativnim poslovima i neće moći biti odgovorni za djecu.

A kad se ispune svi ovi uvjeti, zaključuju učitelji i nastavnici, 'ne samo da će hrvatski obrazovni sustav puno bolje funkcionirati, nego će i nastavnici biti zadovoljniji jer će moći bolje organizirati svoje vrijeme te bolje prilagoditi privatni život poslovnim obavezama'.

'Kako Ivica i Marica zamišljaju sustav obrazovanja?'

Da bi učitelji bili sretni kada bi sav svoj rad mogli obavljati u školi i kada sami ne bi morali financirati materijale koji su im potrebni za to, ističe i Ana Hinić iz Sindikata hrvatskih učitelja, jedna od profesora i profesorica koji su odmah reagirali na, kako su ga nazvali, najnoviji nastavak priče 'Kako Ivica i Marica zamišljaju sustav obrazovanja'.

'Ako itko misli da rješenje odgojno-obrazovnog pitanja stoji u tome da se učitelji u neadekvatnim uvjetima rada u zbornicama griju u krugu oko vatrice, onda je pitanje ima li nižeg dna od ovoga', ističe Hinić, podsjećajući da je 'Karin bio član radne skupine koja je radila na Izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju te je mogao doprinijeti uređenju sustava odgoja i obrazovanja u osnovnom i srednjem obrazovanju po modelu koji je predlagao Sindikat hrvatskih učitelja, ali nije. Pokazao je da ne poznaje sustav, a što je još strašnije, da ga nema namjeru upoznavati'.

On, barem sudeći prema onome što je iznio u medijskoj izjavi oko reorganizacije rada u školama, upozorava Hinić, 'pokazuje ne samo nepoznavanje i/ili ignoriranje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, nego i Pravilnika o normi učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama, te potvrđuje da je Sindikat hrvatskih učitelja u pravu kada upozorava na sustavno degradiranje učitelja, učenika i njihovih roditelja u školama Republike Hrvatske, i to od onih koji bi trebali raditi na unapređivanju položaja učenika i učitelja u našoj zemlji'.

U domeni znanstvene fantastike...

'Nijedan učitelj u Hrvatskoj, a to bi Karin trebao znati, ne radi od osam do 11, 12 sati. Nažalost, kao redovita nastava koju obavljaju učitelji nisu priznate npr. dopunska i dodatna nastava, izvannastavne aktivnosti, rad voditelja smjene, vođenje županijskog stručnog vijeća, vođenje stručnog aktiva, dežurstvo… Za razliku od nekih europskih zemalja, u kojima je priznato i putovanje u istom danu iz jedne škole u drugu kao redovit rad s učenicima, u Hrvatskoj to spada u domenu znanstvene fantastike, kao uostalom i plaće zaposlenika odgojno-obrazovnog sustava tih zemalja', podsjeća Hinić i upozorava da 'učitelji ne koriste u školama pauzu u radu predviđenu zakonom, a imaju jednu od najviših normi u Europi'.

'Hrvatska spada i u zemlje Europske unije u kojima je opterećenje učenika najveće, a trajanje odmora najkraće. Osim toga, ne žive svi učenici u Hrvatskoj u Zagrebu. U nekim selima učenici autobusima prevale i više od 30 kilometara po jako lošim cestama za dolazak u školu i povratak kući. Zašto se pomoćnik ministra ne pozabavi ovim problemom?', pita Hinić, dodajući da su za neke učitelje zimski i proljetni praznici učenika jedinstvena prilika za stručno usavršavanje, koje nerijetko i sami financiraju, a na što zbog zabrana pojedinih ravnatelja ne mogu odlaziti tijekom nastavnih dana.