Brojne studije na temu učinaka kofeina s vrlo različitim rezultatima su podigle već desetljećima popriličnu kontroverzu vezanu uz pijenje kofeinom bogatih napitaka. Jedni govore da je kava štetna jer će kofein uzrokovati nesanicu, ometati ciklus probave te teško pasti na želudac, uzrokovati nervozu, povisiti krvni tlak i uzrokovati brže otkucaje srca, drugi će pak također linearnih pogleda tvrditi da je prepuna antioksidanata, da potiče rad mozga te da si produžujemo život srčući vruću kavicu.

Studija na trideset i sedam tisuća ljudi u trajanju od 13 godina pokazala je da oni koji umjereno piju kavu svakodnevno imaju čak dvadeset posto manji rizik od srčanih bolesti za razliku od onih koji je piju previše, povremeno ili uopće ne piju. Kava prema toj studiji može svojim antioksidativnim djelovanjem zaštititi krvne žile od upalnih procesa koji ih oštećuju.

Slično se pokazalo i krajem 2009. Nakon nekoliko studija – osam u SAD-u, četiri u Finskoj, po dvije u Japanu i Nizozemskoj te po jedna u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Singapuru i Puerto Ricu – analizirajući podatke nad 457,922 ljudi i 21,897 novih dijagnoza dijabetesa tipa 2, pokazalo se da će tri do četiri šalice kave dnevno smanjiti rizik oboljenja za 25 posto, a šest do osam šalica kave za 5-10 posto. Ako se pitate i čudite kako su ljudi mogli piti toliku količinu kave, napominjem da se najčešće radilo o filter kavi, sa i bez kofeina (bezkofeinska kava ima isti učinak). Znanstvenici vjeruju da osim zaštite tkiva od upalnih procesa (kao kod prošlog paragrafa), kava pomaže tijelu bolje upotrijebiti inzulin i zaštititi stanice koje ga proizvode, čime se dakako optimalno regulira razina krvnog šećera. Kafeična kiselina je odgovorna za uklanjanje nakupina abnormalnih bjelančevina koje se inače nalaze kod oboljelih od dijabetesa tipa 2.

Dok smo još u grupi antioksidativnog djelovanja kave, spomenuo bih i studiju s Harvarda koja je pokazala da se rizik oboljenja od endometrijskog karcinoma kod žena smanjuje za visokih 25 posto, ukoliko piju tri ili više šalica kave dnevno. Sukladno tome ne zaboravimo nas muškarce, redovito guštanje u kavi donosi smanjeni rizik oboljenja od agresivnih oblika raka prostate. Glavni saveznici su u ovim slučajevima polifenoli – fitokemikalije snažnog antioksidativnog, tj. antiupalnog djelovanja.

Zanimljivo je da se u neobrađenim zrnima kave nalazi otprilike tisuću antioksidanata, a prženjem ih se stvara još na stotine. U stvari, moglo bi se reći da je većini ljudi kava primarni izvor tih prirodnih kemikalija koje štite zdrave stanice. Klorogenska kiselina, jedan od najvažnijih antioksidanata, nalazi se isključivo u kavi.

Sljedeći organ koji profitira pijenjem kave je jetra. Svaka šalica popijene kave donosi za dvadeset posto smanjeni rizik oboljenja od ciroze jetre. To ne znači da ćete ako ste popili pet šalica kave doći do sto posto, maksimum je četiri šalice, nakon čega se učinkovitost smanjuje. Također, svi oni koji vole posegnuti za čašicom alkohola neće neutralizirati štetu alkohola na jetru, govori se isključivo o smanjenju, a ne eliminaciji štete.

Do 500 mg kofeina neće imati veći dehidracijski učinak na tijelo pa se zato preporuča koja šalica kave prije i poslije tjelovježbe da bi se smanjio umor i pojačala kontrakcija mišića na koje djeluje kofein, ali i smanjila percepcija boli i povisila razina masnih kiselina u krvi koje pozitivno djeluju na izdržljivost.

Kognitivne bolesti poput demencije (čak i ona uzrokovana dijabetesom tipa 2) i Alzheimerove bolesti se mogu prevenirati, tj. prolongirati redovitim pijenjem kave. Prema studiji iz Finske rizik se spušta za čak 65 posto ukoliko se pije tri do pet šalica kave dnevno. Već 100 mg kofeina jača aktivnost mozga i sposobnost koncentracije te reakcije, što se pokazalo putem magnetske rezonancije. Dakle, studenti i radni ljudi, navali narode na jeftinu energetsku injekciju!

Trebam istaći da kofein aktivira proizvodnju dopamina i serotonina, što prema brojnim studijama odlično koristi i kod smanjenja depresije. Uostalom, ovisnici o kofeinu ni nemaju vremena biti depresivni kad trče na sve strane stimulirani litrama kave.

Prije nego vas pozdravim za ovaj put i otrčim po (još) jednu šalicu kave, napominjem da više ne znači bolje. Netko će moći popiti više, netko manje kave do neželjenih efekata kofeina s početka teksta, a zlatnu sredinu morate naći sami. No bitno je da ljudi koji pate od hipertenzije neće imati dugoročnih posljedica jer kofein će podići krvni tlak, no privremeno na nekoliko sati i neće igrati ulogu na višu incidenciju oboljenja od srčanih bolesti. Znajte, kofein će šest sati kolati tijelom, a vremenom ćete se naviknuti na količinu koju unosite.

Dva decilitra filter kave mogu sadržavati 65 do 200 mg kofeina (bezkofeinska će sadržavati između dva i 12 mg), instant kava 87 mg, a espresso će u 30 ml kave imati 30-50 mg kofeina.

Izbjegavajte masna mlijeka ili vrhnja u kavi te je što manje sladite ili, još bolje, koristite steviju jer ne želite pobiti blagodati kave na tijelo.