Kina je početkom mjeseca najavila izgradnju novog broda za potrebe Obalne straže, a od tada traju špekulacije kakav će to točno brod biti. Neki analitičari smatraju da bi ta država mogla izgraditi nosač zrakoplova ili čak dronova koji bi imao veliku autonomiju i mogao bi dugo vremena patrolirati morima od kineskog interesa
Državni 708. istraživački institut za brodogradnju izvijestio je 8. kolovoza da planira nešto novo kako bi zadovoljio potrebe lokalne obalne straže - 'matični brod' koji može djelovati na dalekim morima. O projektu se zna jako malo, a u priopćenju se kaže samo da je dizajniran prema zahtjevima sustava i misije obalne straže.
vezane vijesti
No lokalni vojni blogeri počeli su ozbiljno raspravljati o tome kakav će to brod biti zato što kineska riječ za 'matični brod' također znači 'nosač', iz čega su neki zaključili da bi riječ mogla biti o nosaču zrakoplova ili dronova, piše Business Insider. Obalna straža koja bi u svojoj floti imala nosač zrakoplova ili dronova bila bi raritet u svijetu jer se obalne straže uglavnom oslanjaju na manja i brža plovila nego što su to nosači zrakoplova. Doduše, Kina i tu prednjači jer ima dva broda koja su znatno veća od najvećih brodova američke obalne straže ili, primjerice, filipinske, s kojom se u zadnje vrijeme sukobljava. Ti kineski brodovi dugački su 164 metra, što je za gotovo 40 metara duže od najvećeg broda američke obalne straže, USCGC Healyja, koji ima 128 metara.
'linija od devet crtica'
Kina susjedima osporava proglašenje gospodarskog pojasa
Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, osporavajući teritorijalne zahtjeve Bruneja, Filipina, Malezije, Tajvana i Vijetnama. Svoje je zahtjeve objavila nakon Drugog svjetskog rata, iscrtavajući tzv. liniju od devet crtica, koja označava kineske pretenzije u tom moru, a koje idu praktički uz obale spomenutih država (vidi kartu u nastavku).
Riječ je o području preko kojega prolazi velik dio svjetske pomorske trgovine, odnosno roba vrijedna gotovo 5,3 bilijuna dolara godišnje. Osim toga, Južno kinesko more bogato je plinom i naftom, što, razumljivo, izaziva još veći interes. Navedene države pozivaju se na Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982., a ona im daje pravo proglašenja isključivog gospodarskog pojasa 200 nautičkih milja (370 kilometara) od obale, no u korist im ide i odluka međunarodnog suda iz 2016. koji je presudio da kineski zahtjevi nemaju pravnu osnovu. No Kina tu presudu ne priznaje i nastavlja po svome.
Incidenti u tom području nižu se već desetljećima, a posljednjih godina najčešće se izvještava o onima između filipinskih ribara i kineske obalne straže ili između obalnih straža dviju država. Agresivnost Kine povezuje se s rastom međunarodnih ambicija njenog predsjednika Xi Jinpinga, pa je tako početkom srpnja u Južno kinesko more poslala jedan od dva broda obalne straže dužine 164 metara, uvjerljivo najvećih brodova bilo koje svjetske obalne straže.
'Čudovišni' brod, oznake CCG-5901, Kina je usidrila unutar filipinskog isključivog gospodarskog pojasa (IGP), što je s filipinske strane okarakterizirano kao čin zastrašivanja. Kineski brod usidrio se na manje od 800 metara od jednog od najnovijih i najvećih brodova filipinske obalne straže, od kojeg je oko pet puta veći. Unatoč zastrašivanju, Filipini naglašavaju da neće odustati od svojih zahtjeva u Južnom kineskom moru i da se neće povući. Kinezi su, očekivano, rekli da navedeno područje ne spada u filipinski IGP i tvrde da je njihov brod bio tamo u skladu s kineskim zakonom i međunarodnim pravom. Nema sumnje da će Kina jačati svoju prisutnost u tom predjelu, a nije nemoguće da će tamo patrolirati i najavljeni novi brod obalne straže.
'Veličina je bitna. Veći brod znači više ljudi, više oružja, više goriva, veću izdržljivost, veći domet', rekao je za Business Insider John Michael Dahm, bivši obavještajni časnik američke mornarice i viši suradnik u Institutu za zrakoplovne studije Mitchell. Neki vojni blogeri nagađaju da bi novi kineski brod mogao biti nosač zrakoplova, iako kineska obalna straža rijetko koristi zrakoplove s posadom za svoje dnevne operacije. Vjerojatnije je, kako smatraju drugi blogeri, da Kina planira izgraditi platformu za bespilotne letjelice ili helidrom koji može ploviti po otvorenom moru, no bez fotografija ili videosnimke dizajna teško je znati kakav će točno novi brod biti, pa im ostaje nagađati kakav će oblik imati i koja će mu biti svrha.
Otprije postoje informacije da Kina gradi barem jedan nosač dronova, vjerojatno za potrebe svoje mornarice. Naime u svibnju je Dahm identificirao veliki kineski brod u izgradnji u brodogradilištu Jiangsu, za koji je rekao da je vjerojatno prvi svjetski namjenski nosač bespilotnih letjelica. Ipak, to brodogradilište vodi drugi brodograditelj, tako da nema dokaza da je nosač povezan s 'matičnim brodom' koji se treba graditi za obalnu stražu.
Collin Koh, viši suradnik u Institutu za obranu i strateške studije na singapurskom Tehnološkom sveučilištu Nanyang, također smatra da je 'matični brod' vjerojatnije nosač bespilotnih letjelica. Kineska obalna straža već ima veliku flotu od više od 200 patrolnih brodova. No ako želi i dalje osporavati teritorij u Južnom kineskom moru - svom najistaknutijem području operacija - mora smisliti kako učinkovito popraviti i opskrbiti brodove na daljinu. Nosač bespilotnih letjelica mogao bi zaobići taj problem, smatra Koh, jer bi time Kina mogla održavati prisutnost u određenom području 0-24, sedam dana u tjednu.
Opis novog kineskog plovila kao broda za podršku 'na dalekim morima' također ukazuje na to da Peking možda ima planove koristiti svoju obalnu stražu dalje u inozemstvu. Naime Kina je u posljednjih deset godina promicala ideju obrane svojih interesa u inozemstvu pomorskim sredstvima, na isti način na koji američka mornarica patrolira vodama diljem svijeta. Dahm je rekao da će Kini biti lakše staviti svoje brodove na strani teritorij ako su dijelom obalne straže jer će tako lakše surađivati s lokalnim policijama, nego da se pojave s 'velikim sivim ratnim brodovima, načičkanim projektilima'.
