'Najveće je tržište SAD, a EU je na drugom mjestu', kazao je glasnogovornik ministarstva trgovine Shen Danyang na redovnoj konferenciji za novinare, ne navodeći kada su točno EU i SAD zamijenili mjesta. 'EU je nekada bio najveće tržište', podsjetio je.

Podaci kineske carinske uprave za 10-mjesečno razdoblje zaključno s listopadom pokazuju da je Kina u SAD izvezla roba i usluga u vrijednosti 289,3 milijarde dolara. Izvoz u EU dosegnuo je vrijednost od 276,8 milijardi dolara.

Slaba potražnja iz Europe i SAD-a snažno je utjecala na Kinu rast čijeg gospodarstva usporava proteklih sedam tromjesečja, do kraja rujna.

Američko gospodarstvo i dalje raste, iako vrlo sporo, dok je dužnička kriza gurnula eurozonu natrag u recesiju.

Shen je istaknuo i da su zemlje članice Udruženja jugoistočne Azije (ASEAN) pretekle Japan i postale treće po veličini kinesko izvozno tržište. Japan je u diplomatskom sporu s Kinom koji je pogodio trgovinu između dvije zemlje i pao je na četvrto mjesto.

Shen nije navodio razloge za promjenu trgovinskih tokova sa zemljama ASEAN-a i Japanom.

Kina je u prvih 10 mjeseci ove godine u Japan isporučila 125,3 milijarde dolara roba i usluga, naprema 163,9 milijardi dolara isporuka u 10 zemalja ASEAN-a, pokazuju carinski podaci.

Shen je istaknuo da Kina vjerojatno neće ostvariti ciljani godišnji rast vanjske trgovinske od 10 posto zbog spore inozemne potražnje, posebno u Europi i Japanu.

'Ove je godine stanje u svjetskom gospodarstvu teško i komplicirano. Neizvjesnost je snažno izražena a najnegativnije utječe slabljenje inozemne potražnje', rekao je.

'Bit će doista vrlo teško postići ovogodišnji cilj rasta trgovine za 10 posto', ističe Shen Danyang napominjući da je još uvijek prerano za prognoze.

Podaci carine uprave pokazuju da je vanjskotrgovinska razmjena u 10-mjesečnom razdoblju zaključno s listopadom porasla samo 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.