Velika Britanija je 1. srpnja 1997. Hong Kong vratila pod kinesku vlast, a Peking je zauzvrat Hong Kongu obećao autonomiju, nesputana individualna prava i sudsku neovisnost do 2047. Kritičari Kine, među kojima su i brojne zapadne nacije, optužuju kinesku vlast za ugrožavanje tih sloboda sveobuhvatnim zakonom o nacionalnoj sigurnosti koji je Peking uveo u gradu 2020., godinu dana nakon masovnih prodemokratskih prosvjeda. Kina i Hong Kong odbacuju optužbe i tvrde da je zakon 'vratio red nakon razdoblja kaosa' kako bi grad mogao napredovati.

Xi kaže da je zakon o sigurnosti koristan za 'demokratska prava' stanovnika grada i dodao da će formula 'jedna država, dva sistema' ostati na snazi. 'Ako sistem funkcionira dobro kao ovaj, nema razloga da ga se mijenja. Moramo ga dugoročno održati', smatra Xi.

Na ceremoniji prisege svi su dužnosnici, uključujući i Xija, nosili maske i održavali razmak od najmanje jednog metra. Nisu se rukovali. Bivši šef sigurnost Lee, kojeg su Sjedinjene Američke Države sankcionirale zbog njegove uloge u uvođenju zakona o sigurnosti, preuzima vodstvo grada u vrijeme egzodusa ljudi i talenta zbog strogih restrikcija vezanih uz covid-19.

Vlasti su za ovu priliku angažirale mnogobrojne sigurnosne službenike, blokirale ceste i zračni prostor oko luke Victoria, u kojoj je zadnji kolonijalni guverner Chris Patten sa suzama u očima na kišnoj ceremoniji 1997. vratio Hong Kong Kini. Ulice su u blizini konvencijskog centra ukrašene crvenim lampionima i posterima na kojima se najavljuje 'nova era' stabilnosti.

Xi nije prisustvovao tradicionalnim ceremonijama podizanja zastave u petak, a mediji su prenijeli da je predsjednik nakon dolaska u Hong Kong u četvrtak noć proveo preko granice u Shenzhenu. Xiju je ovo prvi posjet Hong Kongu nakon 2017. kada je prisegnula Carrie Lam, prva žena na čelu grada, koja je gradom upravljala u turbulentno vrijeme obilježeno protuvladinim prosvjedima 2019. godine i pandemijom koronavirusa.