Peking pokušava potkopati međunarodni poredak utemeljen na pravilima, te predstavlja izazov za interese, sigurnost i vrijednosti NATO-a, navodi se u zajedničkoj deklaraciji čelnika država članica Saveza. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naglasio je da Kina nije neprijatelj, ali ipak predstavlja ozbiljan izazov: 'Kina znatno povećava svoje snage, uključujući nuklearno oružje, maltretira svoje susjede, uključujući Tajvan', rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

U prethodnom strateškom dokumentu NATO-a, onom iz 2010. godine, Kina se nije spominjala, no sada su registrirane 'zlonamjerne hibridne i kibernetičke operacije Narodne Republike Kine i njezina konfrontirajuća retorika i dezinformacije', koje ciljaju saveznike i štete sigurnosti Saveza. Osim toga, NATO muči i produbljivanje partnerstva Pekinga i Moskve u njihovim zajedničkim pokušajima da 'potkopaju međunarodni poredak utemeljen na pravilima', uključujući ona za svemir, cyber prostor i pomorstvo. Američki državni tajnik Antony Blinken najavio je da će se NATO suprotstaviti potkopavanju međunarodnog poretka, a australski premijer Anthony Albanese upozorio je da jačanje odnosa između Pekinga i Moskve predstavlja opasnost za sve demokratske nacije.

'Baš kao što Rusija nastoji ponovno stvoriti rusko ili sovjetsko carstvo, kineska vlada traži prijatelje za izgradnju saveza, kako bi se potkopalo ono što je povijesno bilo zapadno savezništvo na mjestima poput Indo-Pacifika', rekao je Albanese, ističući da je Australija bila podvrgnuta 'ekonomskoj prisili' iz Kine i pozivajući demokratske čelnike da teže diverzifikaciji trgovine. Australija, Južna Koreja, Japan i Novi Zeland pozvani su na samit u Madridu kako bi se više usredotočili upravo na Indo-pacifičku regiju, drugo poprište strateškog natjecanja u jeku ruske agresije na Ukrajinu, gdje je Peking nedavno potpisao sigurnosni pakt sa Solomonskim otočjem.

Britanski premijer Boris Johnson pozvao je na dodatni oprez zbog potencijalnih kineskih akcija protiv Tajvana. Kao jednu od najvažnijih lekcija iz Ukrajine istaknuo je da se granice očito ne mogu mijenjati silom. Njegova šefica diplomacije Liz Truss bila je eksplicitnija, pozivajući na bržu opskrbu Tajvana obrambenim oružjem. Upozorila je na tendenciju kašnjenja. 'Trebali smo ranije isporučiti ​​obrambeno oružje Ukrajini. Moramo naučiti tu lekciju za Tajvan. Svaki dio opreme koji smo poslali zahtijeva višemjesečnu obuku, pa što prije to učinimo, to bolje', kazala je u obraćanju parlamentarnom vanjskopolitičkom odboru, podsjeća Guardian.

Blokirane akreditacije medijima

Kineski predsjednik Xi Jinping posjećuje Hong Kong povodom 25. godišnjice predaje grada kontinentalnoj Kini, nakon 156 godina britanske kolonijalne vladavine. Prvi je to Xijev posjet izvan kontinentalne Kine od početka pandemije koronavirusa, a nazočit će i ceremoniji inauguracije vlade Hong Konga, najavila je kineska državna novinska agencija Xinhua. Novi čelnik Hong Konga bit će John Lee, bivši visoko rangirani policajac koji je nadgledao gradsku sigurnosnu politiku tijekom masovnih prodemokratskih prosvjeda 2019. godine.

U reportaži iz Hong Konga, CNN piše da se kineske i hongkonške zastave vijore nad ulicama, crveni slavljenički transparenti bliješte u tamošnjoj luci, dok tisuće policajaca nadziru stanice brze gradske željeznice. Sve u iščekivanju Xi Jinpinga u ključnom trenutku, kako za Hong Kong, tako i za samog Xija.

Bivša britanska kolonija nalazi se na sredini 50-godišnjeg 'visokog stupnja autonomije', prema sporazumu o 'jednoj zemlji, dva sustava', dok kineskog predsjednika samo nekoliko mjeseci dijeli od završetka svog prvog desetljeća na vlasti. Očekuje se njegova kandidatura za treći mandat, što je bez presedana, na ključnom sastanku vladajuće Komunističke partije najesen. Dvodnevno putovanje pravovremena je objava političke pobjede za Xija, nakon što je u protekle dvije godine slomio oporbu, revidirao izborni sustav, ušutkao medije i osakatio civilno društvo Hong Konga.

'Kao kod kuće'

Tamošnja vlada, jasno, demantira da zakon o nacionalnoj sigurnosti guši slobode i inzistira na tezi da je njegovom provedbom okončan kaos i osigurana stabilnost grada.

'Autoritarni vođa opsjednut stabilnošću mogao bi se, više nego ikad prije, osjećati u Hong Kong kao kod kuće. Za razliku od svojih prethodnih posjeta gradu, Xi više ne mora brinuti o bilo kakvom javnom izražavanju neslaganja -- bilo da se radi o kritičkim naslovima u lokalnim novinama, prosvjednim sloganima na jumbo plakatima ili masovnim skupovima na ulicama. Umjesto toga, trebao bi biti okružen samo 'domoljubnim' dužnosnicima, lojalnim tajkunima i širokim sigurnosnim mjerama -- uključujući opsežne blokade cesta i zabranu bespilotnih letjelica u cijelom gradu', izvještava CNN.

Xi će biti odvojen od javnosti pomno održavanim sustavom 'zatvorene petlje', postavljenim da ga zaštiti od rastućeg broja infekcija koronavirusom u gradu. U znak pojačanog osiguranja, novinari iz najmanje sedam medijskih kuća, uključujući CNN, koji su prethodno bili akreditirani, blokirani su u nastojanju da prate ceremoniju. Podsjetimo, dugotrajne napetosti u Hong Kongu eskalirale su u ljeto 2019., kada su miroljubivi marševi protiv predloženog zakona o izručenju osumnjičenih kriminalaca kontinentalnoj Kini prerasli u nasilne prosvjede protiv Pekinga. Uslijedili su višemjesečni socijalni nemiri, a novi zakon drastično je transformirao politički i društveni krajolik Hong Konga.

'Gotovo sve vodeće prodemokratske osobe u gradu, uključujući aktiviste i političare, zatvorene su ili prisiljene na egzil. U parlamentu više nema nijednog oporbenog zastupnika. Najotvorenije novine u gradu, Apple Daily, zatvorene su, a nakon njih i niz manjih prodemokratskih glasila, dok su se deseci grupa civilnog društva, od sindikata i crkava do aktivističkih grupa, raspustili. Sjećanja na masakr na Trgu Tiananmen 1989., od kipova do godišnjih komemoracijskih bdjenja, brišu se s javnih prostora', navodi CNN, dodajući da su deseci tisuća građana emigrirali u Britaniju, Kanadu i Australiju.

Domoljublje u školama i vrtićima

Odgovarajući na CNN-ov zahtjev za komentarom o smanjenju sloboda u gradu, glasnogovornik hongkonške vlade poručio je da 'mnoge slobode i prava nisu apsolutni i mogu se ograničiti iz razloga kao što je to zaštita nacionalne i javne sigurnosti.'

Ali Xijeva transformacija Hong Konga ne odnosi se samo na oduzimanje sloboda koje je nekoć imao – ona također nastoji preoblikovati grad prema slici Kine i dublje ga povezati s domovinom. Od ove godine škole, pa i neki vrtići, dužne su barem jednom tjedno održavati ceremoniju podizanja državne zastave na kojoj se mora svirati i pjevati državna himna. U učionicama je obrazovanje o nacionalnoj sigurnosti uvedeno u nastavni plan i program kako bi se 'kod učenika razvilo osjećaj pripadnosti zemlji, naklonost kineskom narodu, osjećaj nacionalnog identiteta', dok su knjige prodemokratskih autora uklonjene s polica javnih knjižnica.

Policija Hong Konga sada usvaja stil marširanja korakom kineske vojske, napuštajući britanski stil koji su koristili još od kolonijalnog razdoblja.

Dužnosnici Hong Konga s ponosom govore o naporima da se grad ugradi u kineske gospodarske planove, uključujući razvoj Velikog područja zaljeva -- regije za koju se Peking nada da će jednog dana biti konkurent zaljevskim područjima San Francisca, New Yorka i Tokija.

Xi je 2018. službeno otvorio most Hong Kong-Zhuhai-Macau, najduži morski most u svijetu. Iste godine otvorena je stanica West Kowloon koja povezuje Hong Kong s kopnom brzom željeznicom. Od pandemije, međutim, oba su projekta uglavnom mirovala zbog strogih graničnih kontrola. Prema izvješćima lokalnih medija, očekuje se da će Xi prijeći tu granicu najmanje triput u svom dvodnevnom putovanju, budući da planira provesti noć u Shenzhenu -- bez podvrgavanja centraliziranoj karanteni kao obični putnici. Od srijede su u karanteni tisuće gostiju hongkonških hotela, svi koji će nazočiti ceremoniji s kineskim predsjednikom.