'Nakon prošlogodišnjeg porasta broja kineskih turista u Grčkoj za 22 posto ove godine očekuje se novi rast dolazaka naših građana u tu zemlju EU-a', izjavljuje za izvještajnu agenciju Xinhua kulturni ataše kineskog veleposlanstva u Ateni, Wang Chao. Prošle godine u prvih devet mjeseci kroz Grčku je prošlo 200.000 Kineza, ali to je prema njegovu mišljenju tek početak novog velikog turističkog buma s istoka.

Brza zarada na rentanju

Grčka je prošle godine s i bez Kineza doista doživjela bum s 33 milijuna posjetitelja, zaradivši 16 milijardi eura, a ove godine očekuju se novi rekordi, dok se cijene nekretnina oporavljaju od 40-postotnog pada započetog 2010. Veliki investitori, uključujući Thomas Cooka i Wyndham Hotels, ulažu milijarde u nove hotele, 2018. izdano je 10 posto više građevinskih dozvola nego godinu ranije, a potražnja za novim smještajem vrtoglavo raste. U Ateni i šire građani masovno preuređuju stanove za kratkoročno rentiranje turistima preko Airbnba ili ih luksuzno uređuju za prodaju strancima, nastojeći se brzom zaradom izvući iz sedam gladnih godina uslijed jedne od najrazornijih dužničkih kriza u Europi, one koja je gotovo srušila euro.

Prema riječima kineskog diplomata Wanga, njegove sunarodnjake posebno privlače otoci Santorini i Kreta. Grčku rado biraju zbog luksuznog i kulturnog turizma, a na tom dijelu Mediterana rado se dolaze vjenčavati i provoditi medeni mjesec.

Nije sve u turizmu, nešto je i u nekretninama ...

Ali Kineze ne privlače samo Akropola i medeni mjesec na romantičnom otoku, nego i - nekretnine. Kineska srednja klasa naužila se pokretnih statusnih simbola, pa sada želi posjedovati stančić u nekoj zemlji Europske unije. Ali za većinu kupaca kupnja nekretnine izlika je za nešto drugo. Donedavno problematično ekonomsko siroče Europske unije postalo im je glavno odredište zbog programa tzv. zlatnih viza, prema kojemu svatko tko kupi njihovu nekretninu u vrijednosti od 250.000 eura na više dobiva vizu s automatskim produženjem na pet godina, što nije loše ako se želi pokrenuti biznis u Europi.

... a nešto i u zlatnoj vizi

Program je privukao 10.000 investitora iz Rusije, Turske i zemalja Bliskog istoka, ali najviše, 40 posto njih, dolazi iz Kine.

Da Grci u tome žele izaći u susret strancima, dokazuje čitav niz stambenih objekata srednje veličine u Ateni i na nekim otocima kao što je Krf, koji se svi odreda prodaju za 250.000 eura. Sustav očito dobro radi jer je investiranje u nekretnine prošle godine naraslo za 20 posto u odnosu na godinu ranije. Kada je riječ o Kinezima, oni se u Grčkoj osjećaju pomalo kod kuće jer su njihove velike državne tvrtke ionako već pokupovale prilično nekretnina, kao Cosco, koji je vlasnik dobrog dijela luke Pirej.

Kako Kupuju Kinezi?

Carrie Law, izvršna direktorica Juwai.coma, najvećeg kineskog portala za trgovinu inozemnim nekretninama, otkriva da u kupovinu često dolaze s kovčezima punim gotovine jer je to najlakši način da izvuku novac iz zemlje. Budući da kineski zakon brani pojedincu iznošenje više od 50.000 dolara, obitelj od pet-šest članova lijepo udruži gotovinu ili je transferira putem podružnica kineskih banaka u inozemstvu. Grčka središnja banka nedavno je otkrila da se kupovalo čak i kreditnim karticama, zbog čega je pojačala nadzor nad transakcijama tvrtki za trgovinu nekretninama.

Posredničke agencije vrbuju kineske klijente i u atenskoj zračnoj luci, odvode ih na pregled objekta te časte ićem i pićem, uz nazočnost odvjetnika spremnog odmah pomoći oko poreza, bankovnih transakcija i upućujući ih na to da za dobivanje 'zlatne vize' ne moraju ni dana živjeti u kupljenoj nekretnini, nego je odmah mogu prepustiti nekoj turističkoj agenciji za iznajmljivanje.

Ali kako smoći toliko nekretnina za prodaju i kratkoročno iznajmljivanje turistima? Pa tako da se iz njih istjeraju stari stanari, bilo da su to vlasnici koji dobrovoljno odlaze na turistički manje atraktivne lokacije, kao u Barceloni ili Dubrovniku, bilo da stanodavci otkazuju ugovore dojučerašnjim domaćim stanarima.

Posljedice krize

Prema izvješćima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, kriza je iza sebe ostavila više od trećine osiromašenih Grka koji traže izlaz ovakvim dilanjem nekretnina. U zadnjih pet godina učetverostručeno je kratkoročno iznajmljivanje prolaznim gostima, smanjujući ponudu povoljnog stambenog najma za prosječne Grke, pa najgore prolaze građani u iznajmljenim stanovima, ostajući preko noći na cesti i tražeći bilo kakvu rupu za krov nad glavom.

Pišući o tome, New York Times potkrepljuje to primjerom godinama nezaposlene srednjoškolske profesorice koja iznajmljivanjem tri naslijeđena stana konačno može pristojno živjeti i financijski spašavati roditelje, zahvalna novom trendu, jer većina njezinih nezaposlenih kolega preživljava na rubu.

Smještena nedaleko od Akropole, atenska četvrt Koukaki najpopularnija je lokacija za najam preko Airbnba. 'U njoj nema više Grka, u njoj stanuju samo korisnici Airbnba, ali to je dobro za posao jer turisti imaju novca', zaključuje u New York Timesu izvjesni Stavros Siempos, trgovac maslinama i fetom. Zbog tolikog širenja Airbnba grčka vlada razmatra njegova ograničenja.

Sve građevine postaju - hoteli

U nedostatku nekretnina u elitnijim dijelovima, na red su došle skromne radničke četvrti koje potpuno mijenjaju karakter. Kineske investicijske kompanije pokupovale su stambene zgrade u jeftinim imigrantskim naseljima Atene i okupirale zapuštenu četvrt Exarcheiju punu grafita, u kojoj su donedavno preživljavali studenti. U hotel se pretvaraju i zgrade poput one u kojoj je bila smještena nevladina organizacija AMOQA, škola za borilačke vještine i centar za dječje aktivnosti…

Grčki aktivisti upozoravaju da ti trendovi prijete ozbiljnom stambenom krizom cijelim zajednicama, u čemu ne nestaju samo ljudi i obitelji, nego i zajednički prostori i ljudske veze, te u kojoj, prema domino efektu, najviše stradaju najranjiviji. No ministar financija u vladi Aleksisa Ciprasa, Euclid Cakalotos, u razgovoru za New York Times kaže:

'Svako društvo koje izgubi četvrtinu svoje ekonomije suočava se s vrlo ozbiljnim socijalnim problemima. Ali stvari u Grčkoj idu nabolje i Grci to vide.'