Lansiranjem Shenzhoua 5, prve svemirske letjelice s ljudskom posadom koju je činio prvi kineski astronaut Yang Liwei, Kina je 15. listopada 2003. godine postala treća zemlja u svijetu koja je sama razvila tehnologiju za svemirska putovanja s posadom. Šesnaest godina kasnije, povodom obilježavanja velikog uspjeha Pekinga u svemirskoj utrci, Yang je najavio ambiciozne planove nacionalne svemirske agencije riječima kako se veseli koračanju po površini Mjeseca.

'Kina je počela razvijati ključne tehnologije vezane uz slijetanje na Mjesec s posadom. Bit će uzbudljivo vidjeti kineske astronaute kako koračaju po izvanzemaljskom objektu', izjavio je Yang, podsjetivši na niz uspjeha koje je CNSA postigla u posljednjih pedesetak godina, koliko se bavi osvajanjem svemira.

Podsjetimo, Kina je od početka 70-ih godina prošlog stoljeća do danas lansirala 11 svemirskih brodova s posadom, svemirsku letjelicu te dvije svemirske postaje, Tiangong-1 i Tiangong-2.

Da je riječ o kontinuiranom i sve ambicioznijem radu, ponajviše govore podaci da je Kina samo ove godine postigla dva velika svemirska uspjeha kojima itekako nadoknađuje propuštenih prvih dvadeset godina svemirske utrke koju su netom nakon kraja Drugog svjetskog rata započeli SAD i tadašnji Sovjetski Savez. Riječ je o misijama osvajanja Mjeseca, a on je uz Jupiter te Mars idućih godina cilj kineskih svemirskih istraživača.

Prvi rekordi

Kina je u siječnju ove godine postala prva zemlja koja je postavila sondu na Mjesečevu stranu koja sa Zemlje nikad nije vidljiva i koju nazivamo tamnom stranom iako je i ona jednako osvijetljena ili zatamnjena poput one koja nam je vidljiva. Ovo povijesno slijetanje označeno je kao važan povijesni iskorak relativno mlade svemirske agencije koja nije propustila bocnuti iskusniju konkurenciju činjenicom da su svemirske letjelice vidjele tamnu stranu Mjeseca, ali se na nju nikada nije sletjelo.

Za ovaj iskorak zaslužna je robotska letjelica bez posade Chang'e-4, lansirana mjesec dana prije nego što je 3. siječnja poslala fotografije površine Mjeseca izbliza. Odmah poslije slijetanja u krater Von Karman bazena Aitken na Mjesečevu Južnom polu, pojasnili su iz CNSA-e, započela su opsežna geološka i biološka istraživanja Zemljina prirodnog satelita i ujedno najbližeg nebeskog tijela.

Sedam mjeseci kasnije Centar za lunarna istraživanja Kineske nacionalne svemirske agencije objavio je da je lunarni rover Yutu-2 'proputovao' 271 metar po udaljenoj strani Mjeseca te proveo znanstveno istraživanje dotad netaknutog teritorija. Istog kolovoza raketa Jielong-1 (Pametni zmaj) uspješno je izvela prvi let iz Satelitskog lansirnog centra Jiuquan u Mongoliji, ponijevši sa sobom satelite u orbitu.

Komercijalizacija svemirskih prostranstava

Riječ je o projektu Kineske svemirske znanstvene i tehnološke korporacije, što je velik korak za državnu tvrtku koja je proizvela prvu raketu za isključivo komercijalne svrhe. O ambicijama korporacije dovoljno govori podatak da je tvrtki od dizajniranja i izgradnje do dovršenja leta trebalo samo 18 mjeseci. Pametni zmaj će ubuduće biti upotrebljavan za lansiranje manjih satelita, čija masa ne prelazi više od 100 kilograma, a korporacija se pohvalila time da je dosad potpisala šest komercijalnih ugovora za lansiranje 30 satelita.

Već idućeg mjeseca iz Satelitskog lansirnog centra Jiquan u pustinji Gobi na sjeverozapadu Kine lansirano je pet satelita za daljinsko opažanje. Lansirani su na nosećoj raketi Chang Zheng-11 (Dugi marš-11), koju je razvila Kineska akademija za tehnologiju lansirnih vozila, dok je satelite proizveo Institut tehnologije grada Harbina pod nadgledanjem tvrtke Zhuai Orbita Aerospace Science and Technology. Riječ je o čak 311. misiji serije nosećih raketa Dugi marš.

Nešto ranije, u lipnju ove godine, Kina je uspješno lansirala raketu Dugi marš-11 s mobile lansirne platforme u Žutom moru, što je ujedno bilo prvo kinesko svemirsko lansiranje s platforme smještene u moru. Zbog uspješnog lansiranja s mora Peking je dao zeleno svjetlo za izgradnju luke za pomorska lansiranja raketa u Yantaiju u istočnoj kineskoj pokrajini Shandong.

Kontinuitet lansiranja

Prema najavama, projekt se oslanja na povoljne uvjete i geografski položaj Yantaija, a u sklopu programa bit će izgrađeno središte za istraživanje i razvoj te proizvodnju raketa, satelitskih tereta i pomorskih lansirnih platformi, ali i središte za primjenu i razvoj prikupljenih satelitskih podataka. Glavni cilj projekta je postići kontinuitet pomorskih lansiranja koja bi se u idućim godinama trebala odvijati na mjesečnoj razini.

Prije nepunih mjesec dana Kinezi su iz Satelitskog lansirnog središta Xichang u pokrajini Sishuan uspješno poslali dva satelita navigacijsko-satelitskog sustava BeiDou, a u orbitu ih je odaslala noseća raketa Dugi marš-3B. Radi se o 47. i 48. satelitu iz iste obitelji koji će se nakon testiranja pridružiti otprije lansiranim radi unapređivanja točnosti pozicioniranja sustava. Peking, inače, do kraja iduće godine namjerava dovršiti globalnu mrežu satelita BeiDou, što je prvi od mnogobrojnih zacrtanih planova kineskog osvajanja svemira.

Kinezi, naime, u skorašnje vrijeme za svoje istraživanje svemira planiraju dvije misije na Mars te istraživanje Jupitera putem posebno dizajnirane sonde. Prema riječima potpredsjednika CNSA-e Wu Yanhua, kinesko osvajanje Marsa trebalo bi započeti već iduće godine.

Misije na Mars trebale bi prikupiti uzorke tla te provesti istraživanje sastava tla i okoliša četvrtog planeta po udaljenosti od Sunca. Uz to, nacionalna svemirska agencija najavila je misiju istraživanja asteroida te prelet Jupitera.

Solarne dvojbe

Za iduću godinu zakazano je slanje u orbitu skupine satelita koji uključuju kinesko-europsku združenu misiju naziva SMILE, čija je zadaća proučavati interakciju solarnih vjetrova te Zemljine magnetosfere i ionosfere. Tim znanstvenim istraživanjem magnetosfernih oluja i podoluja trebale bi se razriješiti dvojbe oko utjecaja solarnih aktivnosti na okoliš Zemlje i svemirsko vrijeme.

Planirano je i slanje sonde Einstein sa zadaćom otkrivanja nebeskih tijela koja emitiraju X-zrake tijekom promjena u svemirskim prostranstvima, ali i pronalaženju crnih rupa u stanju mirovanja s nepostojanom visokoenergetskom radijacijom.

Prema najavama iz CNSA-e, Kina bi uskoro trebala pokrenuti i Gaofen, satelitski program snimanja dubokog svemira u najvišim, dosad neviđenim rezolucijama, čime će trenutno treća svemirska sila, ukoliko nastavi ovakvim tempom, do 2030. postati vodeća u svijetu.