Ovotjedna impresivna vojna parada u Pekingu povodom 70. obljetnice osnutka Narodne Republike Kine bila je odlična prilika za premijerno prikazivanje domaćih vojno-tehnoloških dostignuća. Među najnovijim proizvodima kineske vojne industrije mnogima je zapeo za oko dron ogromnih dimenzija, za koji Peking tvrdi da je prototip prve supersonične visinske izviđačke bespilotne letjelice u svijetu kodnog imena WZ-8
Prvo pojavljivanje novog drona na vojnoj paradi u utorak bilo je obavljeno velom tajne jer tijekom prezentacije bespilotne letjelice službeni spiker okupljenom mnoštvu nije podastro nikakve podatke o letjelici za koju kineski vojni stručnjaci tvrde kako je u mogućnosti osigurati pristup informacijama u većoj mjeri od bilo kojeg telekomunikacijskog satelita.
Tijekom premijere dron nije pokazao svoje letne sposobnosti, već je njegovo prvo pojavljivanje u javnosti prikazano na način da su dva primjerka WZ-8 prevezena na kamionima u sklopu svečanog mimohoda kineskih zrakoplovnih snaga.
Riječ je o dronu dizajniranom u obliku bodeža male površine krila i s dva vertikalna repna stabilizatora. Specifični dizajn, smatraju analitičari, omogućava mu postizanje visokih supersoničnih brzina i sposobnost smanjenog odraza na radaru. Analitičari dodaju kako se WZ-8, s obzirom na veličinu, najvjerojatnije lansira tijekom leta s bombardera ili transportnog aviona.
'Najveća prednost ovog tipa drona je prikupljanje obavještajnih podataka u realnom vremenu na kontrolirani način, na koji funkcioniraju i sateliti', ističe Wu Jian, urednik vojno-tehnološkog priloga šangajskog dnevnika Xinmin Evening News. Wu dodaje da su kineski konstruktori prilikom dizajniranja drona preduhitrili mogućnost lakog obaranja letjelice.
Uzvraćanje paljbe
'Satelit mora putovati duž svoje orbite, a izviđanje može obaviti tek kada se nalazi iznad cilja, što omogućava neprijatelju izračunavanje putanje neprijateljske letjelice i podmetanje lažnih podataka. Novi kineski dron neće imati takvih problema jer je konstruiran na način da sama letjelica svojim smanjenim refleksijskim površinama može zavarati protuzračnu obranu, a istovremeno može uzvratiti i paljbu ili pak navoditi raketne ili topničke napade s kopna', pojašnjava vojni ekspert.
Zapadni analitičari navode kako dizajn drona neodoljivo podsjeća na SR-71 Blackbird, američki strateški izviđački zrakoplov velikog doleta i brzine veće od 3 Macha koji je svoj prvi let imao još 1964. godine. No za razliku od američkog hipersoničnog zrakoplova pokretanog turbomlaznim motorima, kineski dron pokreću raketni motori, što ograničava njegovu fleksibilnost i domet. Iako korištenje raketa kao pogona osigurava daleko jednostavnija i dostupnija pokretačka rješenja, takav pristup ukazuje da Kina i nadalje ima problema s razvijanjem vlastite napredne tehnologije pogonskih motora.
Iako Kinezi nisu objavili nikakve podatke o pogonskoj strukturi drona, analitičari ukazuju da će WZ-8 sasvim sigurno pokretati par raketnih motora na tekuće gorivo, što je jasno vidljivo na konfiguraciji prikazane letjelice. Pritom je nejasno hoće li se ti motori koristiti za višekratnu uporabu ili je riječ o jednokratnim pogonskim rješenjima, a ne zna se ni tip goriva.
Strane analitičare zanima i način kontroliranja letjelice u visinama u kojima tradicionalni upravljački sustav nije funkcionalan, pa samim time zaključuju da bi let WZ-8 bez sustava za kontrolu potiska mogao biti ograničen iznad visine od 42 kilometra.
Nadgledanje Južnokineskog mora
Uz to, tijekom parade zamijećeno je kako raketni motori nemaju mogućnost vektoriranja potiska, čime su potvrđene sumnje zapadnih analitičara u manevarske sposobnosti letjelice na velikim visinama.
Analizirajući motore i dosadašnji razvoj kineskih raketnih motora, stručnjaci pretpostavljaju kako bi maksimalna brzina WZ-8 mogla iznositi između 3,5 i 4,5 Macha, što zapravo i nije hipersonična brzina koju dostižu hipersonični projektili poput ruskog Kinžala.
Procjene ukazuju na to da će se za lansiranje drona koristiti posebno opremljeni bombarderi domaće proizvodnje H-6N te da će letjelica imati domet od približno 3000 kilometara. Taj domet i maksimalni plafon leta od četrdesetak kilometara osiguravali bi dronu pokrivanje ogromnih površina iznad Južnokineskog mora, unazad nekoliko godina najneuralgičnijeg geostrateškog područja jugoistočne Azije.
Stručnjaci procjenjuju kako bi WZ-8 mogao biti lansiran s otoka Hainan u Južnokineskom moru, na kojem je smještena podmornička baza Yulin što se smatra strateški važnom jer omogućava kontroliranje Malajskog prolaza i Lombokovog tjesnaca. Ipak, takve procjene tek treba operativno i dokazati, zaključuju zapadni stručnjaci.