Nakon velikog požara u tvornici Drava International u Osijeku zavladala je panika. Ljudi ne žele kupovati na osječkoj tržnici, brinu se hoće li tlo biti dugotrajno onečišćeno i zatrovano. Hoće li zagađeni zrak utjecati na njihovo zdravlje? Je li zdrava poljoprivreda precijenjena? Kolika je cijena zdravog okoliša?

'Nažalost, moram vas razočarati, veliki požar u tvornici Drava International nije iza nas, jer tek sada dolaze problemi - na samom mjestu lokacije tlo je potpuno onečišćeno i zagađeno', rekao je u emisiji HRT-a 'Studio 4' prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Naglasio je da smo u svemu imali i sreću.

'Da, dogodila se ekološka katastrofa, ali sreća je da u tom trenutku nije bilo kišno razdoblje. Druga prednost je to što je tada puhao jugozapadni vjetar pa su se čestice raznijele po okolišu', ističe. Da je vjetar puhao prema Osijeku, posljedice bi bile puno veće', dodao je.

Naglasio je i da će sanacija biti vrlo skupa kako bi se sve vratilo u prvotno stanje. Kaže da Osječko-baranjska županija sama neće moći sanirati to bez pomoći države i europskih fondova jer se radi o desecima milijuna eura.

Napomenuo je da zaštita ekologije strahovito puno košta.

'Moramo odvojiti puno novca da bismo imali ekološku hranu, ekološki način života', ističe.

'Ekologija košta, samo je pitanje možemo li naći novac za ekologiju', pojašnjava.

Kisić kaže da je cijela strategija 'Europski zeleni plan' fantastična te da bi on EU za to dao Nobelovu nagradu.

Ipak, zamjera im to što u isto vrijeme EU dozvoljava uvoz iz trećih zemalja, onih koje nemaju takve 'zelene politike'.

'Jasno je da su njihovi proizvodi na europskom tržištu jeftiniji. Ne može se dozvoliti da se uvozi pšenica iz tih nekih drugih država', kaže.

Ekološka poljoprivreda i smjer u kojem ide EU strategija je 'od polja do stola', s ciljem da do 2030. ekološka poljoprivreda obuhvaća minimalno 25 posto poljoprivrednih površina u EU. Kisić ističe da je Hrvatska na nekih devet posto.

'Apsolutno sam za tu politiku, puno više možemo napraviti kroz ruralni turizam i prodajom lokalnih proizvoda lokalnim trgovinama, lokalnim hotelima', ističe.

Kisić kaže da je za to da se proizvodi u trgovinama označe kako bi se putem markice znalo što kupujemo, odnosno da se garantira da kupujemo ekološko.

Napominje kako će cijena hrane uslijed klimatskih promjena, ali i političkih razloga biti sve skuplja.

'Jeftina hrana je iza nas, hrana je postala jedan od načina oružja. U budućnosti će biti samo skuplja i skuplja', rekao je i dodao da je riječ i o konvencionalnoj, ali i ekološkoj hrani jer će je biti sve teže proizvoditi.

Što će se dogoditi u slučaju da se zatvori Sueski kanal?

'Gotovo je, cijela Europa u tom trenutku će biti gladna. Toga nismo svjesni, a već pojavom covida ti dugi lanci opskrbe su se počeli pomalo gasiti, počeli su se orijentirati na svoju proizvodnju, a to slijedi i u budućnosti', ističe.

'Nismo svjesni koje nas sve klimatske promjene u budućnosti očekuju. Za 30, 40 godina kukuruz u Slavoniji više nećemo moći uzgajati. S ovim rokovima sjetve, s ovim načinima obrade... Nismo svjesni što nas čeka', upozorio je Kisić, napominjući kako je Hrvatska u dosta lošoj situaciji.

'Srećom, Bog nam je dao resurse, imamo poljoprivredne površine, imamo kvalitetnu vodu i imamo ljude koji žele raditi. Imamo kvalitetnu prirodu za uzgoj hrane', zaključio je.