Hranu smo u prosjeku za 18,1 posto u ožujku skuplje plaćali nego u istom mjesecu prošle godine, a povrće čak 21,2 posto više nego lani. Cijena krumpira porasla je za 24,5 posto dok je ostalo svježe povrće skuplje za petinu, odnosno 20,2 posto. Možemo li očekivati da će povrće pojeftiniti, uvozimo li ga iz Ukrajine i kakvi su uvjeti za uzgoj u Hrvatskoj?
'U cijeloj Europskoj uniji cijene povrća nisu padale zadnjih mjeseci. Dapače, rast je bio izražen u zimskim mjesecima. Nekih većih faktora koji bi utjecali na pad cijena povrća teško je pronaći', odgovara tportalu Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Ovoga ožujka hrana je u prosjeku za 18,1 posto skuplja nego prošle godine u istom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Samo u mjesec dana, u odnosu na veljaču, poskupjela je 1,4 posto.
vezane vijesti
'Povrće smo plaćali u prosjeku 21,2 posto više nego lani, s tim da su cijene krumpira porasle za 24,5 posto dok su cijene ostalog svježeg povrća veće za petinu, odnosno 20,2 posto', navodi Blažić, pozivajući se na objavljenu statistiku.
Ova konzultantica za poljoprivredu kaže da se sve više povrća diljem Europske unije proizvodi u zaštićenim prostorima, odnosno plastenicima i staklenicima, kako bi se na taj način pokušali umanjiti vremenski utjecaji na proizvodnju. Naglašava pak da ekstremne suše i velike vrućine, koje se već sada događaju na pojedinim područjima Mediterana, neće povoljno utjecati na proizvodnju.
'Regionalna raznolikost i povoljni uvjeti za proizvodnju omogućuju Hrvatskoj sadnju različitog povrća u pojedinim dijelovima zemlje. Prirodni uvjeti doveli su do toga da su se pojedini krajevi specijalizirali i tradicionalno proizvode određene povrtlarske vrste, kao što su primjerice varaždinsko zelje, virovitička paprika, lički krumpir, a sve vrste ranog povrća proizvode se diljem obale', ističe Blažić, napominjući da takve prirodne uvjete nismo iskoristili za kontinuirano kvalitetnu proizvodnju povrća, pa ona godinama oscilira.
'Podaci o količinskoj proizvodnji ilustriraju činjenicu da se još uvijek radi o relativno nestabilnoj proizvodnji koja je pod velikim utjecajem oscilacija vremenskih uvjeta, prvenstveno ona na otvorenom i iz plastenika, ali i pod udarom značajnog uvoza istih proizvoda iz Europske unije', poručuje konzultantica za poljoprivredu.
Blažić naglašava da je Hrvatska u proizvodnji povrća izrazito nesamodostatna te proizvodi samo 57 posto vlastitih potreba za povrćem.
'Vodeći proizvođači povrća u Europskoj uniji upravo su mediteranske zemlje, Španjolska, Italija, Francuska, koje proizvode više od 50 posto povrća u EU, te Nizozemska, a u novije vrijeme i Poljska. Kako bi Hrvatska stabilizirala, a pogotovo povećala svoju proizvodnju povrća, potrebna su velika ulaganja u plastenike i naročito staklenike u kontinentalnom dijelu Hrvatske', govori.
Blažić smatra da, ako ne dođe do nekih izrazito snažnih klimatskih ekstrema, zemlje EU-a, a time i Hrvatska, ne bi trebale imati bilo kakve poremećaje u opskrbi povrćem.
'Ono što možemo očekivati jačanjem turističke potražnje je rast cijena. Naši proizvođači imaju velikog prostora za rast proizvodnje i plasman, naročito kroz turističku potražnju', kaže stručnjakinja za poljoprivredu.
Što se tiče uvoza iz Ukrajine, Blažić kaže da se taj efekt osjeća kod cijena žitarica i uljarica jer u velikim količinama sada dolaze preko kopnenih i crnomorskih koridora do Europske unije, pa te cijene znatno i padaju. No što se tiče povrća, Blažić odgovara da to nema nekog značajnijeg utjecaja na njegove cijene.
