Mnoge u Hrvatskoj, one koji ne prate pozorno politiku u BiH, vjerojatno čudi to kako predstavnik najjače hrvatske stranke u BiH koalira s Miloradom Dodikom, čovjekom koji godinama vlada Republikom Srpskom, područjem BiH iz kojeg je etnički očišćeno 150 tisuća Hrvata, od kojih su se rijetki tamo vratili. Dodikom, koji današnju Hrvatsku često vrijeđa i povezuje s ustaškim režimom, te Dodikom koji otvoreno podržava i slavi ratne zločince poput Ratka Mladića ili Biljane Plavšić.

No politika je često plodno tlo za oportunizam, a hrvatsko političko vodstvo u BiH procijenilo je da im je Dodik bolji saveznik od bilo koga na bošnjačkoj političkoj sceni. Koaliciju Dodika i Čovića Bošnjaci, bilo da su nacionalno, bilo građanski (multinacionalno) orijentirani, shvatit će kao otvorenu provokaciju, kao što je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH među Hrvatima u BiH protumačen kao otvoreni atak na njihova prava u toj zemlji.

Na vijest o koaliciji odmah je reagirala Stranka demokratske akcije (SDA), najjača bošnjačka stranka, iz koje je priopćeno da su HDZ i SNSD dogovorili nastavak politike destabilizacije po principu 'dva protiv jednog', što nikada nije donijelo dobro Bosni i Hercegovini. Poručili su i da će se suprotstaviti antibosanskoj i antidejtonskoj politici svim zakonskim sredstvima te da neće dopustiti da ona bude realizirana.

Koaliciju je, podsjetimo, objavio Čović na Twitteru, napisavši da su u Banjoj Luci dogovorili što žurniju uspostavu programske koalicije koja će posvećeno raditi na provedbi reforma na putu u Europsku uniju te imati jasan i usuglašen pristup u rješavanju problema izmjena izbornog zakona, koji je na proteklim izborima još jednom pokazao sve svoje slabosti.

>>> Borac protiv 'BiH tri naroda' s Titovom slikom u uredu: Tko je Željko Komšić, Hrvat kojeg Hrvati nisu birali

Sastanak je u ponedjeljak komentirao i Dodik izjavivši za Srpski telegraf da je otvoren za razgovore o svim temama i suradnju s političarima koji dijele stavove SNSD-a, poput lidera HDZ-a Dragana Čovića.

Otkrio je i da se s Čovićem složio da treba raditi na promjenama izbornog zakona, kojima bi se osiguralo to da svaki od tri entiteta ima pravo glasati samo za svoje predstavnike. Promjene tog zakona nužne su jer je, objašnjava, na posljednjim izborima Čović dobio najviše glasova hrvatskog naroda, a HDZ je osvojio više glasova nego do sada, ali on nije postao član Predsjedništva.

'To se dogodilo zato što su Bošnjaci po nalogu Islamske zajednice glasali za Komšića i omogućili da on pobijedi unatoč stvarnoj volji hrvatskog naroda. Bošnjaci su svaki treći glas dali Komšiću i uveli ga u Predsjedništvo', rekao je Dodik te je jasno odbacio mogućnost da se BiH pridruži NATO-u. Tu kompromisa - nema.

Komšić je više puta istaknuo da se odlučio ponovno kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kako bi spriječio da se u Predsjedništvu BiH okupi osovina Dodik - Čović jer se boji za budućnost zemlje za koju se borio, označivši ih kao destruktivne snage.

Promjena izbornog zakona koju traži HDZ u samoj je srži problema bosanskohercegovačke države, odnosno vizije kako bi ona trebala izgledati. Koplja se lome oko toga u kojem bi pravcu promjene trebale ići.

HDZ BiH, a u tome ga svesrdno podržava Dodik iz vlastitog interesa, želi cementiranje podjele BiH po etničkim principima promjenama koje bi Hrvatima donijele zakonsku zaštitu protiv preglasavanja i nametanja političkih predstavnika, dok bošnjačke i multietničke stranke žele da se ide u građanskom smjeru. Stranke sa sjedištem u Sarajevu smatraju da takve odredbe stoje nasuprot temeljnim vrijednostima zapadne demokracije ili ne idu u pravcu uvođenja jednakopravnosti svih građana te jednake vrijednosti glasa svakog građanina na izborima.

Kao i u većini stvari u BiH, nitko ne želi popustiti i pristati na kompromis. Političko nadmudrivanje uglavnom završi u političkim opstrukcijama, koje napretek omogućava sustav na kojem je sazdana BiH. U konačnici, od neprestanih svađa pate građani jer se ne rješavaju egzistencijalni problemi, što opet rezultira visokom razinom siromaštva i uzrokuje ubrzano iseljavanje bez obzira na etničku pripadnost. I dok Srbi i Hrvati u takvim idejama vide bošnjački unitarizam, forsiranje etniciteta kod Bošnjaka doživljava se kao rastakanje države.

Treba kazati da se mnogi u BiH slažu u mišljenju da su HDZ, SNSD i SDA pobjednici izbora na nacionalnoj razini te da bi trebali formirati vlast. No priopćenje u kojem iz SDA navode kako ne mogu razumjeti međusobnu podršku HDZ-a i SNSD-a oko diskriminirajućih HDZ-ovih prijedloga izbornog zakona i antidejtonskog zakona o javnom RTV-u, sinkroniziranih udara na obavještajnu agenciju, kao i navodnu brigu Dodika za poziciju Hrvata u Federaciji i Čovića za poziciju Srba u Vijeću ministara BiH, jasno pokazuje kako bi ta buduća suradnja na nacionalnoj razini trebala izgledati.

A na upit hoće li treći partner u vlasti na državnoj razini biti SDA Čović u razgovoru za Nezavisne novine nije izrijekom odgovorio, dodajući kako su u pitanju načela oko kojih se moraju usuglasiti među bošnjačkim strankama, odnosno odustati od 'građenja unitarne i jednonacionalne države'.

Međutim neki politički analitičari, poput Žarka Papića, smatraju da ima i pozitivnih momenata u objavljenoj koaliciji za cijelu zemlju: želja Milorada Dodika i njegova SNSD-a da se što prije konstituira vlast na razini BiH mogla bi, smatra Papić, smanjiti HDZ-ovu eventualnu blokadu izbornih rezultata.

Izjava Čovića za Nezavisne novine to je donekle potvrdila. Šef HDZ-a, bez čije se stranke teško može formirati vlast na državnoj razini, kao i vlada Federacije BiH, kazao je da unatoč problemima koji postoje oko uspostave domova naroda u Federaciji BiH i u državi vlast ipak bez zapreka može biti uspostavljena na državnoj razini (gdje je koalirao s Dodikom), a za ostale razine to će se tek vidjeti. No SDA je dosad uvijek vezala formiranje vlasti na nacionalnoj i entitetskoj razini pa će biti zanimljivo pratiti kako će se sve rasplesti.

'U politici nema ljubavi, već je riječ o interesu, a interes Dodika, SNSD-a i njegove koalicije je da se što prije implementiraju rezultati, ne samo u RS-u, nego i na razini BiH. A pretpostavka za to je da se riješi problem u FBiH. I to možda može malo olabaviti HDZ-ovo potencijalno blokiranje izbornih rezultata', ponudio je Papić u razgovoru za bosanskohercegovačke medije dašak optimizma.