'Bilo je dramatično. Na brežuljku, koji je najviši u cijelom polju, ostale su zarobljene vodom uglavnom mlade kobile i njihova ždrebad te dva pastuha. Voda nam je bila do prsa, a na mjestima smo morali i plivati kako bismo došli do izoliranog, suhog otočića, na koji su se konji povukli pred vodenom bujicom koja je preplavila čitav pašnjak. Zbog nabujalih potoka, koji se na Ivu slijevaju sa susjednih brda, razina vode brzo je rasla. Polje Iva je za visokog vodostaja i rasteretno područje rijeke Save, čiji je nivo također u porastu te se približava kritičnoj točki od 730 cm, kada Sava preplavi čitavo polje. Morali smo stoga reagirati brzo, prije nego što otočić, na koji su se konji sklonili, preplavi dva metra visok vodeni val', ispričao je za tportal Željko Trnka, tajnik konjogojske udruge Slavonac i jedan od 15 konjogojaca čiji su konji veći dio godine na slobodnoj ispaši na sada poplavljenom polju Iva.

Kako bi se izbjegla katastrofa, do koje bi došlo da se Sava prelila, konjogojci su akciju spašavanja krda od preko 100 konja počeli u srijedu rano ujutro, a drama je trajala gotovo pet sati. Tek što su, uz velike napore, svi konji izvučeni iz poplavljenog polja, već sljedećeg jutra Sava se prelila, a nivo vode na poplavljenom polju raste te će uskoro pod vodom nestati i otočić s kojeg su konji u posljednji trenutak evakuirani.

'Srećom, svi su konji bili skupljeni na jednom mjestu pa smo ih potjerali s otočića u vodu. Kobile su još uvijek mogle ići, hodajući preko vode, no njihova je ždrebad morala plivati za njima do kopna. U čitavoj toj zbrci jedna je kobila dobila i trudove pa se na sredini jezera u vodi i oždrijebila. Iako su okolnosti bile doista teške, sve je ipak dobro završilo, te smo sve konje uspjeli dotjerati do kopna. Nakon toga je, kao i svake godine kada pred zimu skupljamo konje kako bismo ih spremili u štale, nastao pravi konjski stampedo kroz selo Gorice. Nas dvadesetak je usmjeravalo jureće krdo u dvorište najvećeg ovdašnjeg konjogojca, Antuna Bunjevca, gdje smo ih potom zatvorili, nakon čega je svaki vlasnik svoje konje odveo u štalu, gdje će ostati dok se voda s Ive ne povuče', ispričao nam je detalje neobične akcije spašavanja dugogodišnji konjogojac Željko Trnka.

HAREMSKI UZGOJ KONJA

Uzgajivači hrvatskog hladnokrvnjaka, najbrojnije autohtone pasmine konja koja datira od početka 20. stoljeća, svoje konje već godinama u proljeće puštaju na ispašu na Ivu, gdje ostaju do listopada, a za blagih zima i do prosinca. Ždrebad tako ne dolazi na svijet iz stajskog uzgoja, nego iz slobodnog, tzv. haremskog uzgoja.

I dok konji uživaju u slobodi na prostranstvima pašnjaka, istovremeno svojom pašom osiguravaju očuvanje biološke raznolikosti ovog područja u čijim su šumama staništa brojnih ugroženih vrsta ptica, od orla štekavca, orla kliktaša, pa do crne rode.

Na inicijativu Općine Dragalić Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije pokrenula je i postupak kategorizacije i zaštite pašnjaka Iva, kao zaštićenog područja u kategoriji značajnog krajobraza.

KONJOGOJCI BEZ OBEĆANOG POTICAJA

Kako bi se hrvatski hladnokrvanjak kao autohtona pasmina konja očuvao, konjogojcima je u posljednje dvije godine podignuta i visina poticaja. No nakon što je poticaj po licenciranom pastuhu i kobili te svakom oždrijebljenom ždrebetu podignut na 2000 kuna, konjogojci od prošlogodišnjeg poticaja do danas nisu dobili nijednu kunu.

'Ministar Petar Čobanković nam je obećao da bi poticaji za prošlu godinu, umanjeni za 15 posto, trebali biti isplaćeni konjogojcima do kraja ovog mjeseca', podsjeća tajnik konjogojske udruge Slavonac Željko Trnka.