Dio pčelara u Hrvatskoj opet se optužuje. Ivan Bračić, vlasnik tvrtke PIP iz Pisarovine, poslao je u laboratorij u Bremenu uzorke meda nekih proizvođača. U uzorcima je, kaže, dokazano da umiješan sirup lažnjak. Hrvatski pčelarski savez odbacuje Bračićeve tvrdnje, a predsjednik Martin Kranjec podsjeća da med hrvatskih pčelara posljednje dvije godine uspješno kontroliraju domaći laboratoriji
Bračić kaže da ga je nedavno posjetio jedan Turčin nudeći mu sirup da ga otkupi i umiješa u PIP-ov med, što je on odbio. Slučaj ga je osobno i poslovno pogodio pa je sirup pomiješao u dva uzorka i s uzorkom jednog pravog meda poslao na analizu u laboratorij u Bremen, koji jedino drži sposobnim za ovako kompleksne analize meda.
'Ni oni nisu isprva primijetili sirup, samo da im je med sumnjiv. Tek kada sam im poslao sirup unijeli su ga u analizu i utvrdili da je to rižin sirup', rekao je tportalu Bračić ustrajući u tvrdnji da domaći laboratoriji nisu sposobni za ovakve poslove.
Iz Hrvatskog pčelarskog saveza odlučno se protive Bračićevim optužbama, na koje on, kažu, nema ni pravo, jer kao otkupljivač optužuje i šteti radu preko devet tisuća pčelara. Predsjednik HPS Martin Kranjec kaže da Hrvatska od 2011. ima suvremeni laboratorij u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, smješten u Križevcima, a da se analize provode i u zavodima za javno zdravstvo.
'Postoje dvije razine kontrole. Prva u laboratorijima, a drugu obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Određeni su konkretni parametri i nemoguće je da se na tržištu pojavi takozvani lažan med', objašnjava Kranjec.
U prvoj razini kontrole obavlja se peludna analiza, udio vode, provodljivost i HMF, a u drugoj udio antibiotika i raznih ostataka.
Prema pravilniku 'med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja'.
'Sve što pčelari, primarni proizvođači stave na tržište pod nazivom med jest isključivo med, što se vrlo lako može dokazati peludnom analizom i svim drugim analizama koje mi u Hrvatskoj provodimo', dodaje Kranjec.
Bračić se protivi upravo tim tvrdnjama iako priznaje da većina pčelara proizvodi pošteno. Postoji, tvrdi Bračić, nekolicina koju on želi razotkriti. U dogovoru s istomišljenicima iz pčelarskih krugova, ponudio je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kupnju, po njegovim riječima, uređaja sposobnog za ove kompleksne analize, koje bi financirala njegova i druge tvrtke.
Kranjec i Bračić ne slažu se ni oko cijene. Vlasnik PIP-a kaže da je nemoguće da kilogram meda stoji 30 do 40 kuna, jer ga njegov PIP ne može ponuditi po toj cijeni. Kranjec zastupa manje, privatne proizvođače. 'Izbjegavajući prodaju putem trgovaca, oni prodaju na svom kućnom pragu i ne plaćaju trgovcima i supermarketima marže. Zato su jeftiniji', rekao je Kranjec.
U Hrvatskom pčelarskom savezu dodaju da kvalitetu hrvatskog meda dokazuju međunarodne ocjene, prva mjesta na svim svjetskim ocjenjivanjima i šampionska titula iz 2010. Te godine na međunarodnom natjecanju u kategoriji od 336 uzoraka iz cijelog svijeta med od bagrema iz Hrvatske proglašen je svjetskim šampionom. Na tom svjetskom ocjenjivanju meda sudjelovala su 34 hrvatska kandidata koji su ostvarili odlične rezultate, sa 18 zlatnih, sedam srebrnih i pet brončanih diploma. Prema evidenciji pčelara i pčelinjaka u Hrvatskoj ima devet tisuća pčelara, proizvođača sa 500 tisuća košnica.
