Polako se bliži važan trenutak u kojem će maturanti trebati odlučiti na koje će se fakultete upisati. U svojem odabiru morat će se ravnati s nekoliko važnih čimbenika, ponajprije svojim željama, sposobnostima i sklonostima, školskim uspjehom, rezultatima mature, zahtjevima fakulteta i potrebama tržišta rada.
O razinama interesa maturanata za različite fakultete izraženim u prosjecima ocjena s kojima se upisuju već smo pisali prošle godine.
Podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju da, unatoč preporukama i informacijama o potrebama tržišta, pa čak i stimulacijama za STEM studije (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika) u Hrvatskoj još uvijek podjednaki broj mladih studira na humanističkim i društvenim programima kao i u područjima STEM. Samo društvene fakultete pohađa oko 94 tisuće studenata od ukupnog broja koji se kreće oko 185 tisuća.
Stručnjaci ipak bilježe da se ovaj trend polako mijenja u korist STEM-a, osobito ICT-ja te medicinskih i biomedicinskih studija.
No Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice AZVO-a ističe da se to ne može vidjeti prema broju polaznika jer kvote fakulteta nisu najbolje usklađene s potrebama tržišta rada.
'Istraživanje koje smo radili za eSkills for Jobs pokazuje da interes za STEM raste. Ono je obuhvatilo sve programe koji obrazuju stručnjake za ICT tržište. Utvrdili smo da se broj kandidata povećava, međutim, broj upisanih na humanističkim i društvenim programima ostaje i dalje veći jer su i kvote na njima veće', kaže Drvodelić pa pojašnjava:
'Broj upisanih ovisi o kvotama, a ne o interesu kandidata. U neku ruku je za očekivati da su kvote na društvenim programima veće jer su tu manja ulaganja u odnosu na studije u prirodnom ili tehničkom području znanosti gdje je potrebno mnogo više resursa kao što su laboratoriji, praktikumi i druga oprema.'
Jedan od razloga manjeg interesa za STEM područja mogla bi biti i njihova težina, odnosno zahtjevnost, u što ulazi i činjenica da traže visoke razine znanja iz matematike.
'Nemamo točne podatke o tome koliko studenata odustaje na programima iz STEM područja, no istraživanja PISA-e pokazala su da su matematička znanja u Hrvatskoj nešto niža od prosjeka u Europi. Budući da je matematika jako bitna za studiranje prirodoslovnih i tehničkih programa, iz toga proizlazi da su oni nešto manje privlačni za naše učenike. No kao što smo rekli, broj upisanih ionako je određen kvotama', objasnio je Drvodelić.
U ovom kontekstu važan dio problema je i činjenica da ne postoji nikakav propis da bi se upisne kvote trebale formirati u skladu s potrebama gospodarstva, odnosno prema podacima o zapošljivosti.
'Visoka učilišta se prilikom određivanja kvota ne vode isključivo potrebama tržišta rada. Međutim, u posljednje se vrijeme ipak sve više govori o potrebi snažnijeg povezivanja obrazovnog i znanstvenog sustava s gospodarstvom. Akademska zajednica, ali i AZVO kroz svoje aktivnosti prepoznaju kao važnu temu upravo snažnije povezivanje obrazovanja i gospodarstva. Također, i sveučilišta, kao i predstavnici tržišta rada uključuju se sve više u ovu vrlo važnu raspravu', pojasnio je.
Top liste po ocjenama i željama
Podaci AZVO-a pokazuju da među učenicima najbrže raste popularnost zdravstvenim studijima i ICT-ju.
'Sve popularniji su medicina, biomedicina, zdravstvo, ali i svi studiji koji obrazuju stručnjake za ICT. Kako raste interes, povećava se i konkurentnost, a time i ulazna i izlazna kvaliteta studenata', kaže Drvodelić.
Kako smo već pisali, najbolji srednjoškolci s prosjekom od 4,81 upisuju Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na drugom mjestu je Stomatološki s prosjekom 4,76, a na trećem Medicinski fakultet u Zagrebu sa 4,73. Slijede Kemijsko tehnološki fakultet sa 4,71 i Medicinski fakultet u Splitu sa 4,69.
Medicinski fakulteti općenito su jako traženi. Od 166 visokih učilišta na listi među deset s najboljim učenicima čak tri su medicinska - zagrebački je na trećem mjestu, splitski na petom, a riječki na devetom. Visoke pozicije zauzeli su i odjel za biotehnologiju u Rijeci koji je 9., te zagrebački Edukacijsko-rehabilitacijski i Prehrambeno-biotehnološki fakultet na 7. mjestu. Na visokom 11. mjestu je i zagrebački FER.
Slijede ih zagrebački Prirodoslovno-matematički (14.), Veterinarski (16.), Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (18.) i Arhitektonski (19.), a među prvih 20 je i osječki Medicinski fakultet.
Liste 10 najtraženijih fakulteta po željama i po prosjeku ocjena na temelju podataka iz 2015. izgledaju ovako:
Po željama (fakultet, studij i broj učenika kojima je to prioritet)
1. FER: elektrotehnika i informacijska tehnologija i računarstvo; prioritetni izbor za 1.047 kandidata
2. Medicinski fakultet Zagreb: medicina, 965 kandidata
3. Ekonomski fakultet Zagreb: poslovna ekonomija; 739 kandidata
4. Zdravstveno veleučilište Zagreb: fizioterapija; 536 kandidata
5. Kineziološki fakultet Zagreb: kineziologija; 533 kandidata
6. Pravni fakultet Zagreb: pravo; 492 kandidata
7. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Zagreb: farmacija; 491 kandidata
8. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb: strojarstvo; 478 kandidata
9. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb: logopedija; 462 kandidata
10. Učiteljski fakultet Zagreb: rani i predškolski odgoj i obrazovanje; 403 kandidata
Po ocjenama (fakultet, prosjek i broj upisanih)
1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb/ 4,81/ 155 upisanih
2. Stomatološki fakultet, Zagreb/ 4,76/ 88 upisanih
3. Medicinski fakultet, Zagreb/ 4,73/ 303 upisanih
4. Kemijsko-tehnološki fakultet, Zagreb/ 4,71/ 30 upisanih
5. Medicinski fakultet, Split/ 4,69/ 121 upisanih
6. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb/ 4,59/ 143 upisanih
7. Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb/ 4,59/ 181 upisanih
8. Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju/ 4,54/ 45 upisanih
9. Medicinski fakultet, Rijeka/ 4,52/ 184 upisanih
10. Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb/ 4,50/ 654 upisanih
