Aktualni pulski gradonačelnik i potpredsjednik IDS-a Boris Miletić ide po treći gradonačelnički mandat kao kandidat koalicije IDS-HNS-Zeleni. U prvoj izbornoj rundi je sa 48,63 posto dobivenih glasova birača, doduše, pobijedio protukandidate, no očekuje ga u nedjelju drugi izborni krug u kojem se bori s istarskim Velim Jožom Peđom Grbinom
Obojica kandidata u dva odvojena intervjua odgovaraju na identična pitanja. Boris Miletić (38) diplomirao je 1999. na Fakultetu Ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli, gdje 2002. magistrira na znanstvenom poslijediplomskom studiju Poduzetništvo i makroekonomski menadžment. Stručno se usavršavao na ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Splitu iz područja korporativnog upravljanja za članove nadzornih i upravnih odbora te u SAD-u iz područja javnog poslovanja, financijskog menadžmenta i proračuna lokalne samouprave.Tko je Boris Miletić?
Od 2006. gradonačelnik je Pule te se natječe za treći gradonačelnički mandat. Aktivnu političku karijeru započeo je 2001. kad postaje vijećnik Skupštine Istarske županije. U 2005. postaje članom poglavarstva grada Pule, no već u lipnju 2006. osvaja prvi gradonačelnički mandat. Od 2008. obnašao je i dužnost saborskog zastupnika IDS-a, a u bogatoj radnoj i političkoj karijeri bio je na čelu mnogobrojnih značajnih pulskih institucija. U IDS-u je od 1993, a u periodu od 2005. do 2006. na čelu je pulskog ogranka stranke, čijim potpredsjednikom postaje 2010. Oženjen je i otac četverogodišnjeg sina. Vlasnik je stana u Puli od 57 kvadrata te ponešto dionica HT-a i u investicijskim fondovima. Navodno nema privatan automobil jer se vozi u službenom, dok supruga ima Peugeot 206 iz 2006. Manje je možda poznato da je Miletić završio i osnovnu glazbenu školu Ivan Matetić Ronjgov te rado svira klavijatursku harmoniku. U slobodno vrijeme uživa također u jedrenju, ribolovu i enogastronomiji. Govori engleski, njemački i talijanski jezik.
U posljednje četiri godine u Puli se zaista puno toga dobroga napravilo i ono što smo građanima prije četiri godine obećali, to smo i realizirali. Zahvalan sam svima koji su nam dali povjerenje i danas je jasno da imamo znanje, hrabrost i ideje kako učiniti ovaj grad još boljim mjestom za život. Prioritetni ciljevi mogu se sažeti u osam točaka. Nakon svladavanja brojnih prepreka predstoji nam izgradnja opće bolnice koja će u značajnoj mjeri podignuti razinu zdravstvenog standarda naše regije. Nastavljamo izgradnju Rive kako bi Pulu i njene građane približili moru, a izgradnjom velikog kružnog toka u Šijani smanjit će se prometne gužve i povećati sigurnost u prometu. U proteklom razdoblju izgrađeno je i uređeno mnogo sportskih i školskih objekata, a u narednom razdoblju gradski bazen apsolutni je prioritet i prvi značajni projekt koji će se realizirati. Krizi unatoč, svoje ćemo snage usmjeriti na poticanje zapošljavanja kroz jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Grad Pula želi biti grad djece i mladih koji svoj održivi razvoj bazira na znanju i upravo zbog toga izgradit ćemo moderan sveučilišni studentski kampus, a za ljepše lice i povratak starog sjaja grada, nastavit ćemo s uređenjem gradskih fasada. Kultura i zabava sve više postaju zaštitni znak Pule, istovremeno i jedan od pokretača gospodarske aktivnosti i zato razvijamo projekte za Pulu koja živi 365 dana u godini!
Koje infrastrukturne projekte smatrate za Pulu najvažnijima?
Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, započeli smo realizaciju dugo priželjkivanog projekta izgradnje gradske rive, jer želimo vratiti Pulu moru i s tim projektom nastavljamo i u narednom razdoblju. Izgradnja sustava kanalizacije i oborinske odvodnje, što je i preduvjet za izgradnju rive, pri samom je kraju i siguran sam kako će u budućnosti imati pravu rivu kao i svi ostali Mediteranski gradovi. Izgradnja kružnog toka u Šijani također je veliki kapitalni projekt jer će konačno ubrzati prometovanje i olakšati pristup vozilima na glavnom cestovnom ulazu u Pulu, na točki koja je dosad bila jedna od najkritičnijih točaka državnih cesta u Istarskoj županiji. Plinofikacija Pule također je jedan od strateških projekata koji su od vitalnog značenja za gospodarski razvoj i zaštitu okoliša, a njegovom realizacijom Pula dobiva kvalitetniji, čišći i jeftiniji energent.
Što za Pulu znači projekt Brijuni rivijera?
Za demilitarizaciju Pule i korištenje bivših vojnih područja u civilne svrhe, zalažem sam se od prvog dana. Demilitarizacijom nekadašnjih vojnih područja oslobođen je prostor koji treba svrhovito staviti u funkciju razvoja grada. Kao gradonačelnik, primarno sam zainteresiran za one projekte koji svim građanima Pule donose dugoročnu korist, i to kroz otvaranje novih radnih mjesta, obogaćenje ponude sadržaja, izgradnju infrastrukture i projekte koji mogu podići kvalitetu života građana te koji mogu potaknuti daljnji razvoj Pule.
Puljani već godinama očekuju izgradnju zatvorenog bazena. Hoće li ga dobiti? Kako kanite taj projekt realizirati?
U posljednjih nekoliko godina na području grada Pule uložena su značajna financijska sredstva za podizanje kvalitete sportske infrastrukture. Nakon dovršetka izgradnje i uređenja više sportskih objekata, poput trodijelne sportske dvorani na Velom vrhu, sportske dvorane na Stoji, sportske dvorane talijanske škole, nove atletske staze na Verudi te, nakon što smo konačno dovršili izgradnju nogometnog stadiona Aldo Drosina, kada je riječ o sportu, prvi nam je prioritet izgradnja bazena. Želim istaknuti kako će Pula u narednom mandatu sigurno dobiti toliko željeni moderan bazen.
Što s bivšim vojnim objektima?
Ponavljam, u Puli imamo brojne napuštene vojne objekte za koje imamo ideju i volju upotrijebiti za razvoj grada, no, nažalost, svjedočimo tomu da se u njih ne ulaže jer jednostavno nema dovoljno javnog novca. Kao Grad, zainteresirani smo za valorizaciju svih objekata i područja koja imaju takav potencijal te ćemo nastaviti poduzimati sve što je u našoj moći kako bi se nekadašnja vojna područja stavila u funkciju razvoja grada i kao gradonačelnik, učinit ću sve da civilni sadržaji u bivšim vojnim zonama uvijek ostanu dostupni svim Puležankama i Puležanima. Dobar primjer toga je i nekadašnja velika vojarna Karlo Rojc koja se nalazi u samome centru grada i koju je vojka napustila 1991. godine. Zahvaljujući angažmanu Grada Pule, danas je Rojc multikulturalni društveni centar koji na 20.000 kvadrata okuplja preko 100 organizacija - studente, sportaše, mlade umjetnike i kreativce te ljubitelje alternativne glazbe. Od napuštenog vojnog objekta uspjeli smo napraviti pravi kulturni centar koji živi tijekom cijele godine i za ostala vojna područja imamo spremne projekte i ideje, no država je ta koja očito nema sluha za potrebe svojih građana.
Obećana je izgradnja nove pulske bolnice, no ima li Pula, poput Rovinja, potencijala i za zdravstveni turizam?
Pitanje izgradnje nove bolnice u Puli nepravedno je godinama odgađano i već se trebala početi graditi, no ipak veseli činjenica što su u protekle četiri godine obavljene sve pripremne radnje i bolnica danas postaje realnost. Kao Grad, učinili smo sve što je bilo u našoj moći kako bi započeli s izgradnjom bolnice koja će dugoročno riješiti problem zdravstvenog sustava na našem području. Grad Pula za novu Opću bolnicu donirao je zemljište i oslobodio je plaćanja komunalnih doprinosa, a do sad je u projekt Grad Pula uložio 17 milijuna kuna. Sad je konačno sva papirologija riješena, i nadam se da je državna administracija zadovoljna te očekujem da se ubrzo krene sa izgradnjom. Najveću poteškoću u radu dosadašnje bolnice je svakako rad na dvije lokacije koji generira i velike troškove. Izgradnjom nove bolnice oslobodit će se dio prostora dosadašnje, Mornaričke bolnice gdje zasigurno postoji veliki potencijal i za zdravstveni turizam.
U svim istarskim gradovima, pa tako i u Puli broj automobila je veći od broja stanovnika. K tome, ljeti se slijevaju i tisuće motoriziranih turista... Kako riješiti pulske prometne teškoće?
U protekle četiri godine puno smo toga na tom planu učinili – uredili smo više od 1.000 novih parkirališnih mjesta, izgrdili smo 'novu pulsku zaobilaznicu' od Stancije Peličeti do Pomera, kao i prvi kilometar pulske zaobilaznice s četiri trake, a osim što smo obnovili infrastrukturu brojnih pulskih ulica, izgradili smo i osam privremenih kružnih tokova čime su značajno smanjene prometne gužve. Puno je toga učinjeno, no isto tako puno je toga pred nama. Gradimo veliki kružni tok u Šijani koji će omogućiti siguran i prometno rasterećen ulazak u grad na točci koja je do sad bila jedna od najkritičnijih u Istarskoj županiji. Osim toga, u cilju rješavanja problema parkiranja u gradu, nastavit ćemo s uređenjem parkirališnih mjesta na širem području centra grada, vodeći pritom računa da osiguramo dovoljan broj mjesta tijekom jutarnjih sati.
Pula se može pohvaliti otvaranjem skloništa za beskućnike i pučke kuhinje, no za većinu građana koji su zbog recesije ostali bez posla najvažnije pitanje je – kako ponovno doći do posla. Kojim mjerama biste potaknuli zapošljavanje, naročito nezaposlenih dulje vremena?
Otvaranje pučke kuhinje kao i skloništa za beskućnike bilo je naša dužnost zbog onih građana kojima je pomoć najpotrebnija i sigurno da bih bio sretniji kada ne bi postojala potreba za njima. Nažalost, financijska kriza ostavlja teške posljedice, pa će zato i ubuduće prioritet mog programa biti usmjeren prema povećanju zaposlenosti i otvaranju novih radnih mjesta. Jedino aktivnim mjerama i u suradnji s gospodarskim sektorom možemo stvoriti uvjete za razvoj naših poduzeća i obrta. Na tragu toga u posljednje četiri godine pokrenuli smo projekt poticanja razvoja pulskog poduzetništva 'Milijun plus' koji se pokazao kao izvrsna mjera za naše gospodarstvenike. Pokrenut je projekt kreditiranja 'Poduzetnik Pula' u kojem sudjeluje sedam poslovnih banaka s početnim kreditnim fondom od 30 milijuna kuna i to je mjera kreditiranja gospodarstva koju ćemo svakako i nastaviti. Za razvoj grada i otvaranje novih radnih mjesta ključno je stavljanje u funkciju bivših vojnih područja koje mogu biti značajan resurs. Dužnost nam je osigurati posao i plaću svima koji žele raditi, stoga ćemo i dalje aktivno raditi na poboljšanju poslovne i ulagačke klime te povećanju učinkovitosti suradnje Grada i poduzetnika.
