'Sada je stvarno dosta; prestanite tratiti novac na vitamine i dodatke hrani', poručili su nedavno urednici časopisa Annals of Internal Medicine u kojem su objavljena neka od navedenih istraživanja.

Nažalost, to vrijedi za mnoge suplemente. Primjerice, multivitamini ne smanjuju rizik od raka ili bolesti srca, nema puno dokaza ni za to da antioksidansi štite od raka, a vitamin C ne sprečava prehlade.

Naravno, to ne znači da spomenuti sastojci nisu potrebni našem organizmu, već da njih ima u izobilju u prehrani većine ljudi u razvijenim zemljama u 21. stoljeću. Najzaslužniji za stvaranje kulta vitamina bio je američki kemičar nobelovac Linus Pauling. On je krajem 1960-ih započeo s promicanjem megavitaminskih terapija, dodataka hrani te vitamina C kao lijeka za prehladu pa čak i rak. Njegova ideja da se velikim dozama vitamina te dodacima hrani mogu spriječiti bolesti i produljiti život, u eri new agea naišla je na veliko odobravanje javnosti, a on sam postao je svojevrsni guru alternativne medicine. No noviji rezultati pokazali su da uzimanje nekih vitamina u velikim količinama može biti štetno te povećati rizik od raka i drugih bolesti zbog previsokih koncentracija antioksidansa u tijelu. To osobito vrijedi za vitamine A, C, E i beta karoten.

Ipak, postoji nekoliko vitamina i dodataka hrani koji su blagotvorni u određenim situacijama.

Popularna stranica Information is beautiful napravila je odličnu interaktivnu grafiku koja jasno pokazuje koliko su znanstveno potvrđene koristi svih vitamina i dodataka prehrani koje možete zamisliti – od vitamina C, preko ginsenga do češnjaka (svakako pogledajte na ovom linku). Na vrhu stupca nalaze se dodaci čije je pozitivno djelovanje za određene bolesti najsnažnije potvrđeno. Prema dnu snaga dokaza postupno pada sve do nule.

Među najdjelotvornijim suplementima posebno se ističu vitamin D, češnjak, probiotici, cink i vitamin B3. Koji su njihovi učinci?

Vitamin D

Od svih vitamina, važnih organskih spojeva koji su otkriveni između 1913. i 1941. i nazvani A, B, C itd. vitamin D daleko je najkorisniji.

Jedna meta analiza 17 randomiziranih studija iz 2008. pokazala je da smanjuje smrtnost kod odraslih ljudi. Druga metaanaliza 42 randomizirana ispitivanja iz 2013. došla je do istog zaključka.

Drugim riječima, znanstvenici su nasumce odabrali sudionike koji su konzumirali vitamin D i one koji nisu. Uz to su strogo kontrolirali brojne druge čimbenike kako bi isključili njihov mogući utjecaj. Rezultati su pokazali da odrasli ljudi koji konzumiraju vitamin D žive dulje.

Neka druga istraživanja pokazala su da kod djece smanjuje rizik od gripe te da kod starijih odraslih povećava zdravlje kostiju i smanjuje broj lomova.

Nažalost, navedene studije ne otkrivaju na koji način vitamin D smanjuje smrtnost i povećava zdravlje. No budući da daje najbolje rezultate, a ne izaziva nuspojave, stručnjaci preporučuju da se konzumira svakodnevno.

Češnjak

U našem narodu već dugo postoji tradicija vjerovanja u ljekovita svojstva češnjaka, a čini se da ih suvremena znanost potvrđuje, barem za neke bolesti.

Jedna meta analiza 11 randomiziranih istraživanja iz 2008. pokazala je da redovna konzumacija češnjaka smanjuje krvni tlak. Rezultati su bili najbolji kod odraslih osoba koje su imale visok tlak još na početku testiranja.

Postoje određene naznake da bi češnjak mogao štititi od raka, međutim dokazi za to nisu tako snažni. Neka istraživanja koja se temelje na informacijama prikupljenim među ljudima koji imaju naviku koristiti češnjak otkrila su da postoji određena povezanost između češnjaka i smanjenja rizika od raka, međutim teško je reći jesu li na takve rezultate utjecali neki drugi čimbenici. Naime, kontrolirane studije nisu uspjele potvrditi ovaj blagotvoran učinak.

Probiotici

Sve je više istraživanja koja potvrđuju da su bakterije koje žive u našem probavnom traktu vrlo važne za zdravlje te da antibiotici mogu uzrokovati ozbiljne štete kada ih unište. Stoga je vrlo važno da nakon kure antibiotika obnovimo kolonije korisnih bakterija pomoću probiotika kao što su primjerice jogurti.

Jedna meta analiza 82 randomizirane studije iz 2012. pokazala je da konzumacija probiotika koji sadrže bakterije iz porodice Lactobacillus značajno smanjuje dijareju nakon uzimanja antibiotika.

No s druge strane probiotici nisu tako čudesna hrana kako to neki proizvođači vole reklamirati. Primjerice, nisu tako učinkoviti u liječenju iritacije crijeva. Kao i mnogi drugi suplementi, probiotici su korisni u specifičnim situacijama što ne znači da ih treba konzumirati svakodnevno.

Cink

Zanimljivo je da cink djeluje tamo gdje smo navikli misliti da pomaže vitamin C – kod obične prehlade. Čini se da ovaj mineral koji sudjeluje u brojnim aspektima staničnog metabolizma slabi razmnožavanje rinovirusa koji uzrokuju prehladu.

Ovo djelovanje potvrdila je Cochraneova analiza 18 randomiziranih kontroliranih istraživanja iz 2011. koja je pokazala da je cink značajno skratio trajanje prehlade i ublažio simptome. Dakle, ako ste prehlađeni nemojte se predozirati vitaminom C, nego uzmite tabletu cinka.

Vitamin B3, odnosno niacin

Niacin se često preporučuje za liječenje cijelog niza bolesti, od dijabetesa do Alzheimera i visokog kolesterola. Međutim jedna pregledna studija iz 2010. pokazala je da u velikim dozama smanjuje rizik od srčanog udara i smrti kod osoba koje imaju bolesno srce.